U Hrvatskoj se zakuhalo nakon što je u političku sferu otišao unutarcrkveni spor između Porečkopulske biskupije i talijanskih benediktinaca oko imovine bivšeg samostana u Dajli. Jedan od najčešćih pojmova koji se spominje jesu Osimski sporazumi, pa se čuje kako ih Italija želi revidirati, kako se oni krše, da benediktinci nemaju prava na povrat ili odštetu jer su sporazumima već obeštećeni... Ali što su zapravo Osimski sporazumi? To su ugovori između Republike Italije i tadašnje SFRJ, a zovu se tako jer su potpisani u Osimu kraj Ancone 10. studenoga 1975. godine. Tim ugovorima dvije države uredile su granična i druga pitanja koja su bila sporna nakon završetka Drugog svjetskog rata, nakon što su i Tito i Saveznici zauzeli Trst. Sporni teritorij u lipnju 1945. podijeljen je na dvije zone: A – Trst i okolica s angloameričkom upravom; B – u koju su ušle sjeverozapadna Istra i slovensko primorje, s jugoslavenskom vojnom upravom. Dvije godine kasnije, 1947., na području te dvije zone oformljen je Slobodni Teritorij Trsta (STT) kao neovisni međunarodni teritorij pod izravnom nadležnošću Vijeća sigurnosti UNa. Ta je graddržavica egzistirala do 1954., kad je Londonskim sporazumom najveći dio Zone A s Trstom pripao Italiji, a cijela Zona B i nešto malo od Zone A Jugoslaviji. No, jugoslavenskotalijanski odnosi konačno su riješeni tek dva desetljeća kasnije spomenutim Osimskim sporazumima. Na snagu su stupili 1977. godine, nakon što su ratifi cirani u obje zemlje. Njima je utvrđen međugranični režim i pravila u rješavanju manjinskih prava s obiju strana granice te druga pitanja koja nisu riješena Londonskim sporazumom. Osimskim sporazumima dogovoreno je i blokiranje optantske imovine, koja nije bila ponuđena na otkup, dok se o tome ne postigne sporazum. Također je riješeno pitanje imovine talijanskih državljana na području bivše Zone B te je riješen problem pograničnih mjesta koja su pripala Sloveniji, a bila su u sastavu Zone A. Nakon raspada Jugoslavije Hrvatska i Slovenija preuzele su obveze iz Osimskih sporazuma. Upravo u ovom broju “Vojne povijesti”, što je inače bilo planirano prije izbijanja ove afere, a odlično se na kraju poklopilo, možete prvi put detaljno pročitati kako je došlo do tršćanske krize, kako su oformljene Zone A i B, pa STT, što se sve događalo između Titovih snaga i Saveznika, kakve su sukobe imali, koje su postrojbe bile dolje angažirane, zašto se Tito povukao, zašto je izgubljen Trst... U ovom broju imate prvi nastavak na ovu temu, a u drugom broju bit će obrađeno upravo stanje u zonama A i B te kraj STTa 1954. godine. Dakako, ne treba spominjati da u ovom broju VPa imate i niz drugih tema iz vojne povijesti. Jedna od najzanimljivijih i prvi put ispričanih jest ona o bojni Frankopan, odnosno o hrvatskim komandosima koji su danas gotovo zaboravljeni. Stoga uživajte u novoj “Vojnoj povijesti”.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’