Tijekom Prvoga svjetskog rata svoj doprinos dale su i bosansko-hercegovačke pukovnije. Njih se hrvatska literatura vrlo malo doticala, a vidljive su sve prisutnije namjere da se te postrojbe u literaturi i internetskim izvorima opisuje kao „bošnjačke“, pa ih se tako i na Wikipediji može naći kao „bošnjačke regimente“, čime se njihova pripadnost nastoji vezati isključivo uz današnje Bošnjake.

IZ NOVOG BROJA

Austrougarska vojska: kakva joj je bila učinkovitost u usporedbi s ostalim vojskama Prvoga svjetskog rata

Ovdje je bitno napomenuti da pojam „Bošnjak“ danas ima bitno drukčije značenja od onoga koje je imao za vrijeme austrougarske uprave u BiH. Dok pod pojmom „Bošnjak“ danas podrazumijevamo nacionalnu pripadnost usko vezanu za bosansko-hercegovačke muslimane, u austrougarskome razdoblju taj pojam podrazumijevao je stanovnika Bosne i Hercegovine u širem, a stanovnika Bosne u užem smislu. Upravo onako kako i danas u kolokvijalnome govoru znamo sve stanovnike BiH nazvati Bosancima, a unutar BiH taj će se naziv ograničiti samo na stanovnike Bosne. Kako pojam „Bosanac“ danas ni na koji način ne odražava vjersku pripadnost, tako se ni pojam „Bošnjak“ (njem. „Bosniak“) u austrougarskome razdoblju nije poistovjećivao s vjerskom pripadnosti, nego se njime u kolokvijalnome govoru obilježavalo sve stanovnike BiH.

Pripadnike islamske vjeroispovijesti najčešće se nazivalo po proproroku Muhamedu „Muhamedincima“ (njem. „Mohamedaners“), s time da se radila razlika između muslimana Turaka, kao pridošlica, i domaćih muslimana. U tome smislu i „Narodne novine“, kada 1884. godine prenose vijest o budućem imenovanju pričuvnih desetnika bosansko-hercegovačkih satnija: Petra Bjelina, Ive Odića, Milana Bilbija, Milana Curčića, Mehmeda Fehima te vojnika Nike Popovića, s oduševljenjem konstatiraju da su svi redom „sami Bošnjaci“. Povodeći se time, danas kada pišemo o bosanskohercegovačkim postrojbama, neispravno je pisati o „Bošnjacima“ ili o „bošnjačkim regimentama“ jer je tu riječ o anakronizmu koji će sasvim sigurno dovesti do pogrešnih zaključaka.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. travnja 2020. 

IZ NOVOG BROJA

Hrvati u borbama tijekom 1917. godine na Istočnome bojištu

IZ NOVOG BROJA

Restoran u Lavovu vratio nas je 100 godina unatrag

IZ NOVOG BROJA

Istočnim bojištem Prvoga svjetskog rata - Lavov

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’