Kraj osamdesetih i početak devedesetih godina u Europi obilježeni su brojnim promjenama. U europskim državama u kojima je vladao totalitarizam došlo je do pada režima i demokratskih promjena.
Savršen primjer toga je rušenje Berlinskog zida. Kako se u Europi budilo nešto novo i dolazilo do velikih promjena, tenzije koje su dolazile s istoka i zapada nisu zaobišle Jugoslaviju. U Srbiji su se probudile snage koje su veličale velikosrpski nacionalizam koji je bio znak drugim republikama u bivšoj Jugoslaviji o opasnosti koja dolazi iz pokreta koji se počeo valjati ulicama Srbije. Političko i državno vodstvo RH uvidjevši opasnosti koje dolaze iz Srbije počelo je vršiti pripreme i poduzimati mjere za očuvanje teritorijalnog integriteta i novo uspostavljanje države RH.
Organizirane su snage za otpor velikosrpskom agresivnom šovinizmu koji je dobio izraz u formi pripreme stanovništva za nepovoljne okolnosti organiziranih u CZ, nenaoružane odrede, ratni sanitet i R sastav MUP-a, organizirani su pravci izvlačenja za stanovništvo odnosno evakuacije te je tako stvorena jedna osnovna struktura u pripremi obrane suvereniteta RH na području današnje općine Erdut. Svi ti, ali i mnogi drugi događaji nisu zaobišli ni Dalj, malo pitomo mjesto smješteno na samoj obali Dunava, okruženo slavonskom ravnicom, koje je prema popisu stanovništva iz 1991. godine imalo oko 32% Hrvata, 52% Srba i 5% Jugoslavena. Takva etnička struktura dala je naslutiti da taj prostor neće biti pošteđen događaja koji su uslijedili. Prvi ozbiljniji nemiri u Dalju nisu se dogodili kao u ostalim dijelovima Hrvatske s većinskim srpskim stanovništvom, ali nisu puno kasnili. Dana 19. kolovoza 1990. u Dalju je osnovan SDS, koji je unio znatan nemir u ovo područje, a nedugo zatim, u rujnu, održan je referendum za srpsku kulturnu autonomiju.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 4. kolovoza 2024.
