Naslovnica

Njemački motorni jedrenjaci uz obalu otoka Paga

Prvu informaciju o postojanju nekakvih brodskih ostataka u plitkome moru dobili smo od Zagrepčana koji imaju vikendicu u gradu Pagu.
17. travnja 2019. u 07:18 0 komentara 387 prikaza
Foto: VP

Na pomorskome bojištu Jadrana od Travanjskoga rata do rujna 1943. godine, tj. do talijanske kapitulacije, vladao je relativan mir. Takav mir tek je povremeno bio remećen kroz manje pomorske incidente Talijanske kraljevske ratne mornarice („Regia Marina“) sa slabo naoružanim i malobrojnim partizanskim jedinicama i plovilima.

DRUGI SVJETSKI RAT Lako prevozni zdrug Hrvatske legije

Situacija se u potpunosti mijenja s talijanskom kapitulacijom, kada su partizanske snage zarobile velike količine talijanskoga naoružanja i ratne opreme te su mogle mobilizirati i naoružati velik broj novih pripadnika na cijelome obalnom pojasu. Prema talijanskoj okupacijskoj zoni i Jadranskomu moru tada su krenule sve raspoložive snage njemačke vojske u cilju razoružanja talijanskih jedinica i smanjenja ratne štete koju je kapitulacija njihovih dojučerašnjih saveznika uzrokovala. Strateški cilj njemačkoga izbijanja na Jadran bio je zaštita zapadnoga boka Skupine vojski E i F (koje su držale u okupaciji cijeli Balkanski poluotok) od potencijalne savezničke desantne operacije iz smjera Apeninskoga poluotoka.

Po dolasku njemačkih oružanih snaga na Jadran odmah se započelo s formiranjem mornaričkih jedinica i ustanova, kao i pregled, popravci te opremanje zarobljenih talijanskih ratnih i civilnih plovila zatečenih u lukama na objema stranama Jadrana. Jedan od prvih i ključnih zadataka njemačke ratne mornarice („Kriegsmarine“) na Jadranu bio je uspostavljanje redovitoga pomorskog prometa i njegovo nesmetano odvijanje. Pomorska komunikacija od Jadranskoga do Egejskoga mora s krajnjim lukama Trst – Pirej bila je od strateške važnosti za vođenje rata na jugoistoku Europe, kao izravna veza sa Skupinom vojski E u Grčkoj, a također kao veza s angažiranim snagama na obalama Jadranskoga i Egejskoga mora.

S protekom vremena sve su više rasle potrebe kopnene vojske za opskrbom u priobalnim garnizonima. Glavni razlog tomu bilo je sve jače i efikasnije djelovanje partizana koji su svakodnevno ugrožavali opskrbu trupa u priobalju rušenjem cestovnih prometnica i željezničkih instalacija. Nedovoljni kapaciteti brodskoga tovarnog prostora i stalni gubitci njemačkoga brodovlja zbog potpune savezničke prevlasti na nebu iznad Jadrana također su utjecali na kritično pogoršanje opskrbe trupa na obalnome pojasu.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. travnja 2019.      

DRUGI SVJETSKI RAT General NDH - Hinko Alabanda KONTROVERZE Susret na Elbi 1945. godine SVJEDOČANSTVA "Zadnja tri mjeseca nismo imali što jesti"
 

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.