Jedanaestodnevni svibanjski oružani sukob između palestinskih islamističkih oružanih organizacija sa područja pojasa Gaze i Izraela opetovani je empirijski dokaz da je nasilje zasigurno jedan od temeljnih oblika bliskoistočnih interakcija.
Bliski istok je područje koje zbog svoje kompleksnosti, političkih, sigurnosnih i socijalnih procesa i utjecaja na međunarodna kretanja desetljećima zaokuplja pažnju svjetske javnosti. Ukupni događaji pretvorili su Bliski istok u iznimno turbulentno područje, u jednu od najnestabilnijih regija u svijetu, područje u kojemu su opseg i intenzitet nasilja među najizraženijima u svjetskim relacijama. Palestinsko-izraelski odnosi od Drugoga svjetskog rata do danas zasigurno su jedan od središnjih bliskoistočnih kriza. U njezinom središtu su nasilje, rat i terorizam. Učinci nasilja u tom su sukobu višestruki: oni su homogenizirajući, heterogenizirajući, fragmentirajući, integrirajući, sve to zajedno, ali i često su uvod u nove cikluse nasilja. Netom prividno zaustavljeni sukob, primirjem kao razdobljem između dva rata, predstavlja, u posljednjih 15-ak godina od Hamasovog preuzimanja vlasti na području Palestinske samouprave (Pojas Gaze), tek nastavak niza sukoba (2006.; 2008.; 2012; 2014.; 2019.) između palestinskih islamističkih oružanih organizacija sa područja pojasa Gaze - Islamskog pokreta otpora, Hamasa (ar. Harakat al Muqawama al Islamiyya, na arapskom znači junaštvo, fanatizam, oduševljenje) i Islamskog džihada (ar. al-Jihad al-Islami) – te Izraela.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 3. kolovoza 2021.
