Dana 9.studenog svečano je obilježena 25. godišnjica pada Berlinskog zida. U cijeloj Saveznoj Republici Njemačkoj organizirani su skupovi, manifestacije i turistička vodstva, a središnja svečanost bila je ispred Brandenburških vrata, ključnog simbola Berlina, odakle je njemačka kancelarka Angela Merkel poslala svijetu poruku „nade današnjim i budućim generacijama da mogu srušiti zidove, zidove diktature, nasilja i ideologija“. Od 9. studenog 1989. godine „zidovi“ se kontinuirano ruše, ne samo u Berlinu nego i u ostalim zemljama istočnog socijalističkog lagera. Ove godine Berlinski zid je simbolično ponovno „pao“.
U sjećanje na žrtve komunističke diktature postavljena je umjetnička instalacija „granice svjetla“ (ideja braće Marca i Christophera Baudera) kao niz osvjetljenih balona duž linije nekadašnjeg Berlinskog zida. Višemetarski, betonski zid i „pojas smrti“ su fizički dijelili gustu, gradsku mrežu mnogoljudnog grada na istočni i zapadni dio. Ostaju zapamćene brojne osobne tragedije članova obitelji i prijatelja koji su ostali razdvojeni dobro čuvanim graničnim prijelazima. Čak i u takvoj situaciji Berlinčani su pronalazili domišljata rješenja za bijeg u bolji svijet. Koliko god je Zid predstavljao prepreku, toliko je oslobodio u čovjeku ogromnu hrabrost i kreativnost. Nažalost, nisu svi bili te sreće jer su tijekom bijega svoj život na samom Zidu izgubile oko 140 osobe. Instalacija balona na mjestu Zida vizualno je bila vrlo efektna. Baloni su bili jasna granica i izdigli su se iznad pogleda promatrača tako da je posjetitelj dobio dojam visine zida. S druge strane, baloni su se nalazili na određenim razmacima tako da je posjetitelj mogao slobodno obilaziti oko njih. Slijedom toga, željelo se poručiti da je zid predstavljao nesavladivu prepreku preko koje su ipak prolazili i ljudi i informacije. Konačno, u završnoj svečanosti, baloni su pušteni u zrak, jedan po jedan, i „zid“ se raspršio jednako kao što se Berlinski zid rušio komad po komad 1989. godine. Postoji li zid danas, nakon 25 godina? U pojedinim aspektima fizičke razlike između Istočnog i Zapadnog Berlina su vidljive i danas. Zanimljiv primjer je jedna ulica (od mnogih) u neposrednoj blizini „Checkpoint Charlie“. Nakon rušenja Zida, koji je prolazio sredinom ulice, ostala je u ulici različita ulična rasvjeta. Taj efekt može se vidjeti snimkom cijelog Berlina iz zraka po noći. Osim toga, zna se spominjati kako su neki dijelovi istočnog Berlina ostali na lošem glasu, po određenoj stopi kriminaliteta što nije uobičajeno za dijelove zapadnog Berlina. Osim glasa ulice, postoji i glas naroda, odnosno izbori i glasovanja. Kada se pogledaju rezultati izbora samo za područje Berlina, situacija postaje vrlo zanimljiva. Granica Berlinskog zida je sada granica izbornog opredjeljenja. Područjem zapadnog Berlina dominira Kršćansko demokratska unija (CDU), stranka desnog centra, uz koju se u nekoliko četvrti javlja Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), a obje su nekadašnje zapadnonjemačke stranke. S druge strane, istočni Berlin je osvojila Stranka ljevice (Die Linke), nasljednica Jedinstvene socijalističke stranke Njemačke (SED), odnosno nekadašnje istočnonjemačke komunističke partije. Uz Stranku ljevice, na nekim mjestima istočnog Berlina drugi izbor bila je CDU što znači da su glasači bili podjeljeni između desnog centra i izražene ljevice. Od ostalih stranaka svakako treba spomenuti Zelenu stranku i desne ekstremiste u Nacionaldemokratskoj stranci Njemačke. Sve nam ovo govori da iako je vidljiva granica odavno uklonjena, ona ipak postoji kao duboka svijest i razumjevanje vlastite prošlosti. Berlinčani se živo sjećaju postojanja zida. Način suočavanja s prošlošću iskazao se u količini muzeja, memorijalnih centara i uređenih povijesnih lokaliteta. Pored toga što je atraktivna povijesna priča i gorka lekcija totalitarizma, Zid je u svakom svom segmentu postao pravi biznis. Kako bi se i turisti trajno povezali s berlinskom povijesti, u suvenirnicama se nude fragmenti Berlinskog zida, koji funkcioniraju gotovo kao relikvije.
„Wir können die Dinge zum Guten wenden – das ist die Botschaft des Mauerfalls.“
