Naslovnica

Bitka kod Poitiersa 1356. godine

Englezi su uspjeli zarobiti čak i tadašnjeg vladajućeg francuskog kralja Ivana II.
18. rujna 2015. u 19:32 1 komentara 2212 prikaza
Wikimedia
Foto: Wikimedia Commons

Svoj vrhunac Stogodišnji rat dosegnuo je bitkom kod Poitiersa u Francuskoj koja se dogodila 19. rujna 1356. godine. U bitci ne samo što su Francuzi doživjeli katastrofalan poraz već su Englezi u njoj uspjeli zarobiti čak i tadašnjeg vladajućeg francuskog kralja Ivana II. iz dinastije Capet-Valois, zvanog i Ivan Dobri (fr. Jean le Bon). Englesku vojsku predvodio je Edvard zvan »Crni princ«, najstariji sin tadašnjeg kralja Edvarda III. i prijestolonasljednik. Crni princ nosio je titulu princa od Walesa i vojvode od Cornwalla, a proslavio se u nizu bitaka u Francuskoj. On je krenuo u invaziju Francuske iz Bordeauxa, s engleskim trupama koje je vodio John Chandos uz pomoć gaskonjskih snaga koje je vodio Captal de Buch, s ukupno 6 000 vojnika.

Isprva je udario prema centru Francuske, ali se zatim okrenuo prema zapadu i jugu, marširajući donjim dijelom doline rijeke Loire. Dvije vojske, od kojih je francuska s 8 000 vojnika bila brojnija, stupile su u kontakt istočno od Poitiersa, ali se nisu sukobile jer su za nedjelju 18. rujna sklopile primirje. To kratkotrajno primirje pomoglo je Englezima da zauzmu prijevoj Maupertuis južno od Poitiersa, koji je okružen šikarama i močvarama koje formira rijeka Miosson na svom ušću u rijeku Clain. Značajnu prednost Englezima na bojnom polju davalo je oko 2 000 strijelaca s dugim lukovima, no važnu ulogu odigralo je i oko 3 000 engleskih oklopnika, kao i 1 000 gaskonjskih pješaka. Francuzi kao da su zaboravili na poraz i lekciju koju su doživjeli u Bitci kod Crécya samo desetljeće ranije – 1346. godine.

Njihovih 3 000 vitezova olako je krenulo u seriju konjaničkih napada, u kojima su sa svojim konjima zaglibili u blato i tako postali laka meta strijelaca Crnog princa. Na kraju je i sam kralj Ivan II. poveo posljednji francuski juriš, pa je i on zaglibio i bio zarobljen. Procjenjuje se da je ubijeno ili ranjeno oko 2 500 francuskih vitezova, dok ih je oko 2 000 zarobljeno, uključujući, osim kralja Ivana II, i njegova sina Filipa, vojvodu od Burgundije, te brojne barone, grofove i vojvode te vitezove. Englezi su izgubili oko 190 oklopnika i 150 strijelaca. Zarobljenog kralja Englezi su odveli u London, gdje su ga držali nekoliko godina i na kraju oslobodili tek nakon potpisivanja za njih korisnih ugovora uz veliku otkupninu.

Ti katastrofalni gubici ostavili su Francusku nebranjenu, pa su bili primorani 1360. potpisati mirovni sporazum u Brétignyu kojim su prepustili Englezima gotovo trećinu svog teritorija. Osim toga zbog enormno visoke otkupnine koju su morali platiti za svog kralja Jeana II, morali su uvesti stalni porez.

  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar zvrdalo
    zvrdalo:

    Zakaj ne škrabate o svojoj povijesti ????'