Napetosti oko Falklandskog otočja ili Malvinskog otočja kako ih nazivaju Argentinci, nastavljaju rasti, a svijet je prošao 34. godišnjicu sukoba, piše britanski TheWeek.
Argentinske snage napale su Port Stanley 2. travnja 1982. godine te je tako započeo desetotjedni rat koji je odnio 655 argentinskih i 255 britanskih života. Britanske su snage objavile svoju pobjedu nakon što su se Argentinci predali u lipnju. Došlo je do referenduma na Falklandskom otočju te su stanovnici odlučili da ostanu dio Velike Britanije. Argentinska bivša predsjednica Cristina Fernandez De Kirchner na prošlim je obilježavanjima godišnjica često znala napasti Veliku Britaniju, ali njezin nasljednik, Mauricio Macri obećao da će Argentina zauzeti manje agresivan položaj u budućnosti, barem što se tiče teme Falklandskog otočja.
Ovdje ćemo objasniti neke od uzroka i povoda ovoga sukoba te što je značio za vođe Argentine i Velike Britanije.
Kako je započeo Falklandski rat?
Neovisnost otoka bila je tema različitih političkih sukoba tijekom vremena. Ujedinjeno Kraljevstvo vladalo je otocima 150 godina, ali je Argentina, koja ih naziva Malvinskim otocima, vjerovala da ih je naslijedila od Španjolske 1800-ih godina te ih je svojatala zbog udaljenosti od Južne Amerike.
Godine 1982. Argentinom je vladala vojna hunta. Zemlja je bila pred ekonomskom krizom. General Leopoldo Galtieri nadao se invaziji koja bi mu donijela veću popularnost u državi. Napetosti su započele kada je mala skupina argentinskih radnika podigla državnu zastavu na otocima South Georgia, 1 300 kilometara udaljenim od Falklanda. Dana 2. travnja oko 3 000 argentinskih specijalaca napalo je Port Stanley, glavni grad otoka.
Je li Argentina očekivala britanski ulazak u rat?
Invazija je itekako uhvatila Britance na krivoj nozi, bili su nespremni. Samo šest mjeseci ranije, britanska obavještajna služba utvrdila je kako Argentina neće napasti otoke. "Argentinska vlada će pokušati izboriti svoju neovisnost mirovnim akcijama", vjerovali su šefovi obavještajnih službi.
U siječnju 1982. godine, vlada Margaret Thatcher poslala je signal da se ne želi boriti s Argentinom jer je povukla svoj jedini brod u blizini - HMS Endurance. Argentinsko je samopouzdanje još više naraslo nakon što je Velika Britanija uskratila državljanstvo stanovnicima otoka. SAD je također indirektno tjerao Galtierija da napadne. Kasnije je šef CIA-e vjerovao kako je Argentina ipak krivo protumačila američku pomoć tajnih službi u Srednjoj Americi, tako su mislili da im SAD daje zeleno svijetlo za Falklande.
Zašto je onda Velika Britanija išla u rat zbog otoka?
Kao njezin protivnik u Argentini, Thatcher je bila zabrinuta o svojoj popularnosti kod kuće. Tada je još bila u svom prvom mandatu te je Socijaldemokratska stranka bila daleko ispred nje u anketama. Bile su čak i oklade oko njezinog novog mandata. Simon Jenkins iz Guardiana izjavio je da se premijerka kockala s činjenicom da bi joj pobjeda mogla donijeti popularnost. Kada je napokon shvatila da je izvršena invazija na Port Stanley, objavila je da 1 800 stanovnika otoka dijeli britansku tradiciju i podrijetlo s matičnom zemljom. Poslala je operativnu grupu na putovanje od 13 000 kilometara te ponovno zauzela otoke.
Nakon što je Velika Britanija pobijedila u ratu, moglo se vidjeti da joj se kocka ipak isplatila. Ostvarila je najjaču izbornu pobjedu još od pobjede laburista 1945. godine. "Sjaj je pobjede zapravo sakrio činjenicu koliko je rat bio izjednačen", pisalo je u novinama. Zaključak većine vojnih analitičara je bio da su Argentinci trebali dobiti rat, samo da su pričekali lipanjske oluje Atlantskog oceana.
>>Britanski vojni stručnjak: "Izrael mora napasti Iran!"
>>Velika Britanija s Putinom i Assadom treba odmah unišiti ISIL!
