Naslovnica

Hezbollah u Zagrebu

Jugoslavija je njegovala bliske odnose s nekim arapskim zemljama, kao što je na razne, često neizravne načine, pomagala razne palestinske organizacije, koje je Zapad smatrao terorističkima.
18. ožujka 2019. u 07:45 0 komentara 757 prikaza
Foto: Wikimedia Commons

Izbacivanje Jugoslavije iz zajednice pravovjernih komunističkih država utjecalo je na njeno vodstvo da silom prilika traži nove putove kako na unutarnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu. Što se tiče prvog elementa, postepeno se krenulo s izgradnjom onoga što se nazivalo samoupravni socijalizam.

IZ NOVOG BROJA Hrvati u ratu protiv Fidela Castra

Govoreći o vanjskoj politici, Tito i jugoslavensko vodstvo lavirali su između dva ideološko-politička bloka, a Jugoslavija je paralelno s time zauzela jednu od vodećih uloga u Pokretu nesvrstanih. Potonji su najvećim dijelom činile azijske i afričke države, nastale raspadom europskih kolonijalnih carstava. Jugoslavija je za znatan dio tih zemalja bila napredna država, pa je suradnju na političkom planu pratila i ona na raznim drugim poljima. Jedno od njih bilo je obrazovanje, odnosno tendencija studiranja osoba iz spomenutih država u Jugoslaviji. Posebno brojni bili su studenti iz arapskih zemalja.

Jugoslavija je njegovala iznimno bliske odnose s nekim arapskim zemljama, poput Naserovog Egipta, kao što je na razne, često neizravne načine, pomagala razne palestinske organizacije, koje je Zapad smatrao terorističkima. Pored djelovanja takvih grupa na jugoslavenskom tlu, uskoro su u Jugoslaviji počeli nicati ogranci i nekih drugih organizacija, kojima Jugoslavija nije bila sklona te onima s čijom je ideologijom i političkim ciljevima dolazila u sukob. Njihovi članovi u najvećem su broju bili upravo studenti s Bliskog istoka.

Jugoslavija se tako našla u problemu ne samo zbog potencijalne opasnosti za njene građane i imovinu, nego i zbog daljnje kritike i prijetnji zapadnih zemalja, kojima je ionako bila izložena zbog pomaganja palestinskih organizacija. U svibnju 1989. godine na području Prekrižja u Zagrebu, uhićena je tročlana grupa libanonskih državljana, koji su zatečeni u šumi prilikom kopanja jame, koju su namjeravali obložiti stiropornim panel pločama, u nju položiti zamrzivač od 180 litara te u njega pohraniti 4,7 kilograma plastičnog eksploziva (potjecao je iz istočnog bloka).

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. ožujka 2019.      

IZ NOVOG BROJA Kultura sjećanja kao determinanta međunarodnih odnosa: hrvatsko-izraelski odnosi IZ NOVOG BROJA NIZARI ISMAILITI - Mitologija, terorizam i međunarodni odnosi IZ NOVOG BROJA Posthladnoratovski hladni rat ili sirijski rat kao američko-ruska točka strateške prevlasti


 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.