Člankom „Okupacija i kolaboracija u Srbiji (travanj 1941. – listopad 1944.)“ započinje novi niz članaka u kojima će biti opisani okupacijski sustavi u pojedinim zemljama Europe koje je Treći Reich okupirao tijekom Drugoga svjetskog rata te će biti opisane i sve razine kolaboracije u tim zemljama. Osim okupiranih zemalja, dati će se osvrt na držanje zemalja saveznica Trećega Reicha, odnosno zemlja obuhvaćenih „Trojnim sporazumom“, ali i zemlja saveznica Trećega Reicha, takozvanih „pridruženih strana u ratu“, što se prvenstveno odnosilo na Španjolsku i Finsku. Kao poseban dio dat će se jedan osvrt na dragovoljce iz neutralnih (Švicarska, Švedska…) i protivničkih zemalja (Velika Britanija, Indija…), a koji su se djelatno borili na strani Trećega Reicha. U završnom dijelu serijala opisat će se i okupacijski sustavi koje je carski Japan uveo na svojim okupiranim područjima uz osvrt na vrlo veliku i jaku kolaboraciju (pod krilaticom „Azija azijatima“) prisutnu na područjima pod japanskom okupacijom o kojoj se kod nas vrlo malo uopće zna.
General Milan Nedić, predsjednik Srpske vlade od 29. kolovoza 1941. do 3. listopada 1944.
Poslije svake okupacije uvijek se postavlja temeljno pitanje: kolaboracija (suradnja) ili otpor „mrskom“ okupatoru? Iako većina, gotovo uvijek, želi zadržati neutralan stav te time sebe i svoju obitelj poštedjeti mogućeg stradavanja tijekom okupacije kroz sudjelovanje u pokretu otpora ili poslijeratne osvete za držanje tijekom rata (suradnju), prije ili poslije, svi se nađu u situaciji pasivne ili aktivne suradnje ili otpora. Na tragu navedenog, nakon završetka Drugoga svjetskog rata, imali smo priliku vidjeti nevjerojatnu mitologiju koja je nastala oko pokreta otpora osobito u zemljama zapadne Europe (Francuska i Nizozemska) o čemu će biti opširno pisano u člancima posvećenim tim zemljama u sklopu ovoga serijala. Isto tako mit o Poljskoj „koja nikad nije dala kvislinga“ (kako je pjevao svojevremeno Štulić) pokazat će se da je isto samo mit nastao nakon II. svjetskog rata dobrim „promidžbenim radom“ poljskih komunističkih vlasti u poslijeratnom periodu. Naravno, Poljska je kao i svaka druga zemlja pod njemačkom okupacijom, „dala“ čitav niz suradnika i to ne samo u „obliku“ Volksdeutschera (pripadnika njemačke nacionalne manjine, odnosno Nijemaca izvan granica Trećega Reicha) nego i u „obliku“ suradnje „pravih“ Poljaka sa svojim okupatorima i to osobito aktivno i temeljito tijekom akcija prikupljanja Židova te njihovog upućivanja u geta, a potom u logore smrti diljem Poljske. Poljska demokratska vlast, uspostavljena nakon pada komunističkog režima početkom 1990.-tih i sama je priznala sudioništvo Poljaka u ovom nečasnom djelovanju tijekom okupacije svoje zemlje.
Dolazak generala Meisnera na proslavu slave SDS-a na Duhove, 13. lipnja 1943., u pratnji šefa Srpske državne bezbednosti Dragog Jovanovića
U novom broju posebno upućujemo i na čitanje teksta Tomislava Šulja o ratnom putu varaždinskih “Roda”. U njemu je ne samo iscrpan njihov ratni put, koji ćemo objaviti u dva dijela, nego također razbijanje pojedinih mitova i predrasuda o ratu na sjeverozapadu Hrvatske i o njezinoj ulozi u Domovinskom ratu.
U novom broju imamo i sljedeće teme: oslobođenje Međimurja 1918. u sklopu feljtona o Hrvatskoj narodnoj vojsci 1918.-1919., o pomorskoj blokadi Velike Britanije u veljači 1915. u sklopu kronologije Prvoga svjetskog rata, o potonuću austrougarske lake krstarice "SMS Zenta" u kolovozu 1914., o pitomcima, kadetima i časničkim pripravnicima u sklopu feljtona o povijesti hrvatskog vojnog nazivlja...
U aktualnom kutku, Mirko Bilandžić analizira francuski poučak: teroristički akt u Parizu i obavještajni promašaji.
Ne propustite od četvrtka, 5.2. u prodaji novi broj magazina Vojna povijest na svim kioscima za samo 19,99 kuna.
cekam da cujem jos koji novokomponirani(ili arhaicnih izraza)gospodina w.pokazao sam jednoj prof.hrv jezka..gospodja se samo grohotom nasmijala.sto je slijedece? predocnik?krugotok?brzoglas? ajmo jos malo toga nazivlja sto se tako iscrpno koristio u crno-fasistickim jedinicama neke druge hrvatske koja je bila naa strani sto je izgubila rat. na cijim temeljima pociva danasnja moderna hrvatska?na temeljima antifasizma ili ovog drugog? prema tome sa razlogom je antifasisticka hrvatska izbacila te "krugovalne" izraze. ali ajmo jos malo koketirati sa crnim danima i neslavnim vremenima....pretvarate se u ekstremno desnicarsko propagandno glasilo....