RATOVI KROZ POVIJEST

Rat i ekonomska povijest

Saveznici
Wikimedia
13.11.2015.
u 20:37

Još je Konfucijev suvremenik Sun Tzu u svojoj knjizi "Umijeće ratovanja" pisao o pogubnosti inflacije izazvane ratom u staroj Kini

Kroz povijest ratovi su se vodili s ciljem ostvarivanja kontrole nad odredenim ekonomskim resursima. No, valja istak­nuti kako je uloga rata u ekonomskoj povijesti bila velika. Kao primjer isprep­letenosti ekonomske povijesti i rata moguće je uzeti Nizozemsku, kojoj je ekonomska prednost u ranom 17. stoljeću omogućila brzu i jeftinu proizvodnju brodova, uključujući i ratne brodove. To je rezultiralo pomorskom vojnom prednošću nad su­parnicima koja je omogućila jačanje nizozemske međunarodne trgovine. Bogatstvo koje je stekla putem te trgovine bilo je preduvjet da je Nizozemska mogla platiti i uvježbavati odlično ustrojenu profesionalnu vojsku. Učinkovita vojska pomogla je da nakon Tride­setogodišnjeg rata (1618. - 1648.) Nizozemska proširi svoj udio u svjetskoj trgovini na račun ratom opusto­šenih rivala i učvrsti svoj ekonomski položaj do današ­nji dana.

Svaki je rat u većoj ili manjoj mjeri imao utjecaj na ekonomsku povijest, često mijenjajući odnose na trži­štima koje je ranije pogodila depresija. Veliki rat, po­znatiji kao Prvi svjetski rat, vođen je od 1914. do 1918. te je predstavljao dotada najstrašniji i najkrvaviji vojni sukob u povijesti čovječanstva. Smrt je odnijela oko deset milijuna života, dok je ranjenih bilo oko 20 mi­lijuna. Osim ljudskih stradanja rat je ostavio pustoš i u gospodarstvu. Zbog velikih ratnih napora i pozadina je trpjela velike oskudice i naprezanja. U rat su ulože­na bogatstva cijelih nacija, zbog čega su nakon njega u brojnim državama zavladale glad i neimaština. Bio je to zasigurno najkrvaviji i najskuplji rat dotada u povi­jesti, čija je jedna od posljedica i pojava španjolske gri­pe. Prvi svjetski rat smanjio je francusku proizvodnju gotovo za polovinu, izgladnio stotine tisuća Nijemaca i utjecao na negativna kretanja koja su dovela do revo­lucije u Rusiji. Prvi svjetski rat koštao je oko 400 mili­jardi dolara - pet puta više od vrijednost svega što se, primjerice, nalazilo u tadašnjim razvijenim zemljama Francuskoj i Belgiji.

Drugi svjetski rat s užasima holokausta odnio je 53 mi­lijuna života (među njima 20 - 30 milijuna civila) i 35 milijuna ranjenih. Procjenjuje se da su troškovi Dru­goga svjetskog rata iznosili više od 1000 milijardi ame­ričkih dolara, a i ratne štete kretale su se u vrlo viso­kim iznosima. Kao jedna ilustracija utjecaja Drugoga svjetskog rata na ekonomiju može poslužiti činjenica da se tijekom 1944. u Njemačkoj nalazilo oko sedam milijuna prisilnih radnika i oko dva milijuna ratnih za­robljenika. Uz prisilne radnike i ratni su zarobljenici, usprkos zabrani putem međunarodnog prava, mo­rali besplatno raditi na poljoprivrednim dobrima i za potrebe njemačke ratne industrije. Treba kazati kako položaj prisilnih radnika nije bio puno bolji od zatoče­nika u nacističkim koncentracijskim logorima.

Ima i sasvim suprotnih efekata, jer je Drugi svjetski rat, primjerice, u SAD-­u pomogao jačanju gospodarstva. No, usprkos tome rat dugoročno oteža­va gospodarski razvoj i potkopava prosperitet. Unatoč nekim kratkoročno pozitivnim aspektima stimulacije gospodarstva, činjenica je da su ratovi skupi i razorni po kapital, trgovinu, resurse itd. Osim toga veliki ratovi uvi­jek predstavljaju ozbiljne potrese u gospodarstvima zemalja sudionica.

U većini ratova dolazi do intenzivnog uništavanja kapitala, a često su pljačke, glad i pošasti bile pratnje ratnih zbivanja te su dodatno utjecale na gospodarska kretanja kao u vrijeme protuosmanskih ratova u Hrvatskoj u 16. i 17. stoljeću, Tridesetogodiš­njeg rata (1618. - 1648.).

Ratovi su često utjecali i na tehnološki razvoj. Broj­ni povjesničari i ekonomisti posljednjih su godina raspravljali o tome kada je zapadna Europa poče­la bitno prednjačiti ispred drugih dijelova svijeta u ekonomskom smislu, posebice nad razvijenim di­jelovima Azije. Dosada je prevladavalo mišljenje da se to dogodilo nakon 1800. godine s ekspanzijom industrijske revolucije. Novija istraživanja o kretanju gospodarstva u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugdje na europskom Zapadu, ukazuju na to kako su promjene u vojnom sektoru imale bitni utjecaj na brzi rast produktivnosti i prije industrijske revolucije. Moguće je uočiti da je upravo u vrijeme tzv. „vojne revolucije" (taj je pojam inicirao britanski povjesni­čar Michael Roberts) zapadna Europa stelda dodat­nu komparativnu prednost u gospodarskom razvoju nad ostalim dijelovima svijeta. Osim što je „vojna revolucija" predstavljala temeljitu promjenu tehnike ratovanja u ranom novom vijeku, ona je ujedno i važ­na prijelomnica u tehnološkom razvoju zemalja koje je zahvatila.

„Vojna revolucija" nije samo presudno utjecala na razvoj europskog društva, dovevši do formiranja mo­dernih država, nego je imala i važan utjecaj na eko­nomski razvoj. U državama zapadne Europe bili su ne samo učinkovitiji u korištenju topništva i drugoga va­trenog oružja, utvrda i naoružanih brodova, nego su uspjeli razviti i učinkovite fiskalne sustave te tehno­logiju koja je isprva bila u funkciji vojske, a prenijela se i u civilni gospodarski sektor. Iako su države izvan zapadne Europe, posebice Kina, Japan i Osmansko Carstvo, u ranome novom vijeku posjedovale vatreno oružje te brodove opremljene topništvom, činjenica je da je u njima od 17. stoljeća došlo do zaostajanja u tehnologiji.

Ako pogledamo dalje u prošlost, možemo uočiti pravilo kako je najdosljedniji kratkoročni ekonom­ski učinak rata vidljiv kroz inflaciju (podizanje cije­na). Samim time rat utječe i na smanjenje životnog standarda. Još je u Konfucijev suvremenik - Sun Tzu (544. - 496. pr. Kr.) u svojoj knjizi „Umijeće ratovanja" pisao o pogubnosti inflacije izazvane ratom u staroj Kini: „Kada neka zemlja osiromaši zbog vojnog an­gažiranja, to se dogada zato jer prenosi namirnice do udaljenog mjesta. Ako prenosite namirnice do udaljenog mjesta, stanovništvo će osiromašiti. Oni koji su nastanjeni u blizini vojske, prodavat će stvari po višim cijenama. Zbog visokih cijena, veći dio na­roda će osiromašiti. Kada se namirnice prenose do udaljenih mjesta, narod će biti iscrpljen troškovima. Na tržištima koja su u blizini vojske dolazi do naglog skoka u cijeni robe. Zbog toga je dugotrajno vođenje rata pogubno za svaku državu". Kako bi se mogle financirati u svakom ratu vlasti su, osim spomenutog izazivanja inflacije, dizale poreze čime su smanjivale potrošnju i civilne investicije ili se zaduživale, što je čita­ve države moglo dovesti u stečaj kao što se dogodilo u Španjolskoj u 16. stoljeću. Inflacija je, takoder, bila pratnja brojnih europskih ratova, Arne­ričkoga gradanskog rata, Vijetnamskog rata, Domovinskog rata itd., a u vrijeme gradanskog rata u Angoli tamošnja je valuta postala bezvrijedna do te mjere da su je boce piva zamijenile u mnogim transakcijama.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije