O Uskrsu 2023. obilježena je 25. godišnjica sjevernoirskog mirovnog sporazuma. Primjenom političkih pristupa iz okvira protuterorističkih strategija prema kojima se od strane država, terorističkim organizacijama u zamjenu za odricanje od terora (ubijanja), priznaju politički ciljevi za koje se bore i omogućuje ulazak u politički poredak te legalnu i legitimnu političku borbu za ostvarenje istih tih ciljeva, završen je nasilni sjevernoirski sukob, u čijem središtu je terorizam i koji u suvremenoj fazi traje od 1969. godine.
Korijeni složenog irskog problema sežu daleko u povijest. Njegov početak veže se uz gubitak vlastite države i slobode irskog naroda. Englesko osvajanje neovisne irske 1171. temeljno je ishodište svih kasnijih događaja. Povijesno promatrano, irski problem ima tri osnovne faze. Središnji element prve faze koja je trajala od 1171. do 1921. bili su englesko-irski odnosi i nastojanja Irske da osigura neovisnost od Engleske (Velike Britanije). Druga faza započela je 1921., podjelom irskog otoka na dva dijela: Slobodnu Irsku Državu (Irish Free State) koja je 1949. postala Republika Irska (Republic of Ireland) i Sjevernu Irsku (Northern Ireland) koja je ostala dio Ujedinjenog Kraljevstva. Do kraja završetka te faze 1969. naglasak je bio na odnosu između dviju novostvorenih političko-teritorijalnih cjelina. Treća, suvremena, faza u središtu promatranja ima odnos između dvaju entiteta u Sjevernoj Irskoj: protestantske odnosno unionističke/lojalističke većine i katoličke (republikanske, nacionalističke) manjine.
Međusobni odnos katolika i protestanata u Sjevernoj Irskoj ne može se promatrati izvan njihovog odnosa spram službenog Londona i Republike Irske. Sjevernoirski sukob vrlo je složen i nemoguće ga je jednoznačno odrediti. S jedne strane, to je unutarnji sukob s elementima i etničkog i religijskog i građanskog sukoba, dok je, s druge strane, to i sukob koji ima značajnu međunarodnu dimenziju. Bez obzira na različita određenja sjevernoirskog sukoba jedno je nesporno: to je zasigurno jedan od najdugotrajnijih i najkrvavijih sukoba u suvremenoj Europi, u kojem je život izgubilo 3.600 osoba, dok ih je 50-ak tisuća ranjeno. Taj se sukob eufemistički, pak, naziva „Nevoljama“ (Troubles). U njegovom središtu jest terorizam. Republikanski teroristi predvođeni 'Privremenom' Irskom republikanskom armijom ('Provisional' Irish Republican Army - PIRA) nastoje ostvariti stoljetni nacionalistički ideal: stvoriti jedinstvenu irsku državu na teritoriju cjelokupnog irskog otoka. Unionistički/lojalistički teroristi pak se zalažu za ostanak Sjeverne Irske kao sastavnog dijela Ujedinjenog Kraljevstva.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. lipnja 2023.
