Historiografija na prostoru bivše Jugoslavije dosad se uglavnom fokusirala na „Ciglanu“ kao najozloglašeniji među jasenovačkim logorima iz kojeg je 22. travnja 1945. izvršen proboj logoraša. Dana 2. svibnja 1945. postrojbe Jugoslavenske armije zauzele su to područje. Ipak, spominjanje logora poslije toga datuma je sporadično, fragmentarno i nesustavno. Dosadašnji izvori o tome svode se ponajviše na kratka usmena svjedočanstva koja dosad nisu bila potkrijepljena nikakvim izvornim dokumentima.
Kroz proteklih gotovo sedamdeset godina nije bilo ozbiljnijeg i temeljitijeg pokušaja istraživanja poratnog logora u Jasenovcu. Cilj ovog rada jest osvrnuti se na dosadašnja istraživanja, svjedočanstva i dokumente koji govore o poslijeratnom logoru u Jasenovcu te ih upotpuniti pronađenima arhivskim izvorima koji potvrđuju da je na jasenovačkom području nakon Drugoga svjetskog rata djelovao sustav zarobljeničkih logora. Među dokumentima iz Državnog arhiva u Sisku, naročitu pozornost izaziva zapisnik koji otkriva identitet „upravnika zatočenika u Jasenovcu“ i koji stoga dovodi u sumnju točnost pojedinih navoda Mirka Šimunjaka na čijem se svjedočanstvu ponajviše zasniva teza o tzv. „radnoj grupi Jasenovac“.
Ovim rečenicama povjesničari Stipo Pilić i Blanka Matković uvode čitatelje u njihov izvorni znanstveni rad pod naslovom „Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima“, koji je nedavno objavljen u „Radovima“ Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Već iz samog naslova, ali i iz uvodnih rečenica, jasno se može zaključiti da su se autori uhvatili u koštac s jednom od najkontroverznijih domaćih historiografskih tema, o tome je li ustaški koncentracijski logor u Jasenovcu upotrebljavala nova partizanska, komunistička vlast i nakon završetka rata u svibnju 1945. godine.
O tome se već godinama raspravlja, javljali su se pojedini svjedoci, sporadično se pisalo, površno uglavnom, ali nitko se dosad sustavno nije pozabavio ovom i te kako intrigantnom i jako važnom temom koja je godinama predmet političkih manipulacija i sustavnih prešućivanja.
O svemu opširno čitajte u njihovu izvornom znanstvenom radu u ovome članku.
DRUGI SVJETSKI RAT
U Jasenovcu je postojao i poslijeratni zarobljenički logor, vršile su se i likvidacije
Cilj ovog rada jest osvrnuti se na dosadašnja istraživanja, svjedočanstva i dokumente koji govore o poslijeratnom logoru u Jasenovcu te ih upotpuniti pronađenim arhivskim izvorima koji potvrđuju da je na jasenovačkom području nakon Drugoga svjetskog rata djelovao sustav zarobljeničkih logora
Komentara 73
DU
Samo se vi sprdajte postoje zabiljeske od zivih svjedoka
To sam ja vec davno znao
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Večinu su pobili partizani poslije rata i sve pripisali ustašama: zato su i 60-tih i zaustavili daljnja izkopavaja kada su na vidjelo dana počeli izlaziti i NDH-vojnici...