Udar Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. zasigurno je prekretnica u palestinsko-izraelskim odnosima. Točka je to s koje nema povratka na staro. Hamasova operacija i očekivani brutalni, s usporednog aspekta uporabe sile, očekivano neproporcionalni izraelski odgovor predstavljat će stratešku prekretnicu ne samo u izraelskim odnosima s Hamasom, već i u izraelskom širem pristupu palestinskom pitanju.
Izrael ovaj sukob doživljava ne samo kao usmjeren protiv palestinskog sunitskog islamističkog Hamasa, već kao sukob koji uključuje neprijateljsku, antiizraelsku, šiitsku, osovinu predvođenu Iranom i njegovom islamističkom „legijom stranaca“ koja djeluje na konceptu „jedinstvenog fronta“ (unity of fronts): Hamasom, libanonskim Hezbollahom, proiranskim paravojnim snagama u Siriji, Iraku, Jemenu…Važnost palestinskog pitanja i palestinsko-izraelskog sukoba za Bliski istok ukazuje i na izvjesnu geopolitičku regionalnu rekonfiguraciju s bitnim implikacijama za međunarodnu sigurnost. Povijest nas podsjeća da je Izrael od svojeg osnutka 1948. do danas vodio 13 ratova na području Palestinske samouprave. Bio je to proces „izraelizacije“ (Israelisation), proces uranjanja u beskrajne ratove u kojima ne dolazi do konačne bezuvjetne pobjede i pri čemu dolazi do brutalizacije države i društva. Hoće li ovaj četrnaesti biti drugačiji? Izraelski cilj uokviren u operaciji Željezni mačevi (Swords of Iron) je jasan: uništenje Hamasa. Udar Hamasa potvrdio je i uvide teorije razvijene na empirijskim učincima nemilosrdnog prakticiranja samoubilačkih terorističkih udara u režiji islamističkog libanonskog Hezbollaha. Riječ je o spider web theory, što se odnosi na društva koja se izvana čini jakim, ali su iznutra vrlo slaba i ranjiva.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. prosinca 2023.
