Nedavno je iz tiska izašla znanstvenopublicistička knjiga suradnika VP-a Hrvoja Spajića pod naslovom „Velika islamska osvajanja 632. – 750.“ Autor u uvodu ove zanimljive i potrebne knjige poentira da su uspješna arapska osvajanja i preokreti na Bliskome istoku i drugdje nesumnjivo pridonijeli nastanku velikoga raspona mitova i predrasuda tijekom stoljeća.
Važno je da autor odmah ističe kako je proces preobraćenja ljudi na područjima koja su sada samo srce islamskoga svijeta nastupio u jednome uvelike mirnomu procesu i bio je odvojen od arapskoga vojnog pokoravanja tih istih područja. Autor nadalje zanimljivo pojašnjava da je preobraćenje ponajviše bilo rezultat aktivnosti ranih muslimana Arapa i djelovanja propovjednika, misionara i trgovaca. Usto je, prema pisanju autora, želja za materijalnim, kulturnim i političkim blagodatima – koje je novi režim nudio – također imala znatnoga udjela pri odluci prihvaćanja islama. Pa ipak, tvrdi naš autor, upravo su taj proces najčešće pogrešno shvaćala neislamska društva, osobito ona u Zapadnome svijetu, gdje javnost počesto gaji prilično pogrešna uvjerenja o islamu kao religiji koja se proširila ponajprije vojnom silom.
U biti, prisilno preobraćenje, iznosi se dalje u uvodu knjige, izričito je zabranjeno u islamskome šerijatskom, odnosno religijskomu zakonu. Knjiga posjeduje strukturu od devet logično poredanih poglavlja, a sva imaju slijed kronološki poredanih podpoglavlja u kojima se živopisnim i lakim jezikom opisuju događaji važni za pojavu islama i njegove naknadne ekspanzije. Poglavlja obrađuju pitanja koja su neophodna za razumijevanje toga svojevrsnog fenomena – vojnoga i kulturnoga – svjetske povijesti, kao i ulogu koju su pritom odigrali Muhamed i kasniji kalifi.
Uz tekst se pruža 47 fotografija (crno-bijele i u boji), a vrlo upečatljiva tri povijesna zemljovida slikovno svjedoče o razmjerima fenomena islama, ponajprije iz viđenja vojnoteritorijalnih značajki. Nakon glavnoga teksta u knjizi slijede kronologija, popis kalifa (do 750.), glosarij i iznimno zanimljiv dodatak u kojemu čitatelj može pronaći uistinu vrijedne natuknice od općega značaja za složenu povijest Bliskoga istoka.
Popis literature sastoji se od 22 naslova, čiji su autori svjetski uvaženi stručnjaci orijentalisti, a ima i popularnijih sadržaja. Na samome kraju knjige smješteni su vrlo opsežan indeks i kratka biografija autora. Prvo poglavlje, pod nazivom „Priprema“, obrađuje teme predislamske Arabije, plemenski sustav i organizaciju beduina, širenje politeističkih kultova i prevlast plemena Korejšita.
U drugome poglavlju, koje jednostavno nosi naslov „Muhamed“, pojašnjeni su u kratkim i preciznim crtama put proroka-ratnika, izvori o Muhamedu, Bliski istok u vrijeme Muhameda, Prorokova prva Objava (610.) i sukob s Korejšitima. Nakon toga slijede opisi prvih preobraćenika na islam, bijeg Muhameda iz Meke (622.), esencijalan odnos Muhameda i Medine, Muhamedov raskid sa židovima, pljačke karavana i Bitke kod Badra 624. godine. Drugo poglavlje završava opisom Muhamedova hodočašća u Meku 628. godine, prvim muslimanskim pohodima izvan Arabije, muslimanskim osvajanjem Meke, povratkom Proroka u Medinu, napadima na bizantska područja i Muhamedovom smrću te opisom muslimanske zajednice nakon toga. Ostala poglavlja otkrijte čitajući ovu nadasve zanimljivu knjigu, u izdanju Despot infinitusa.
