Obitelj Rukavina jedna je od najpoznatijih hrvatskih časničkih obitelji koja je samo u razdoblju od 1804. do 1918. dala čak šest generala.
Prvi i najznačajniji od njih je Matija Rukavina iz Trnovca kraj Gospića. On se kao mlad i hrabar časnik austrijske vojske proslavio u Sedmogodišnjem ratu, u kojem je bio teško ranjen. Nakon toga je kao zamjenik zapovjednika Ogulinske graničarske pukovnije ratovao protiv osmanske vojske u Habsburško-turskom ratu i pritom bio dvaput teško ranjen. Po izbijanju Rata prve koalicije protiv Napoleona Bonaparte uspješno je zapovijedao graničarskom brigadom i pritom još jednom bio ranjen. Za uspjehe i iskazanu hrabrost na bojnom polju odlikovan je Viteškim križem Reda Marije Terezije temeljem čega je stekao titulu austrijskog baruna. Pred kraj vojne karijere imenovan je za prvog guvernera Dalmacije i Albanije. Kao hrvatski domoljub na toj dužnosti zalagao se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom nakon propasti Mletačke Republike, što je bilo u suprotnosti s interesima Bečkog dvora i stajalo ga je daljnjeg napretka u karijeri. Zahvaljujući izuzetnoj vojnoj karijeri osigurao si je mjesto u Biografskom leksikonu Austrijskog Carstva i kultnoj knjizi o hrvatskim velikanima Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925 – 1925. Matija Rukavina, koji se u austrijskim i hrvatskim izvorima spominje i kao Mateša, Mate, Mathias, Freiherr von Boynograd, rođen je 1737. u Trnovcu kraj Gospića.
Inače, pripadnici plemena Rukavina su se prvo zvali Vladimirović. Pleme potječe iz Hercegovine, gdje je imalo velika imanja u okolici Mostara. Za vrijeme provala osmanske vojske prešli su u Hrvatsku i preuzeli prezime Rukavina. Posebice su se isticali kao hrabri ratnici, za što su stjecali plemićke titule. Kao austrijski plemići odabrali su četiri plemićka pridjevka i to: „von Klanačko-Polje“, „von Vidovgrad“ „von Boynograd“ i „von Liebstadt“. Potječe iz bunjevačke, graničarske, časničke obitelji brojnih poznatih uglednika iz Trnovca, koja je dala čak tri generala i 54 časnika. Prvi članovi obitelji koji su stekli titulu plemića s pridjevkom „von Boynograd“ ("Bojnogradski") i "von Liebstadt" ("Ljubački") bili su braća Pavle i Juraj Rukavina. Plemićku povelju dodijelila im je carica Marija Terezija 1757. zbog zasluga na bojnom polju stečenih u Sedmogodišnjem ratu (1756. – 1763.) i revnosti u obnašanju vojničkih dužnosti, kao i odanosti austrijskom caru. Sin je natporučnika austrijske vojske Josipa Rukavine i Suzane Rukavine, rođene Starčević.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. prosinca 2024.
