Početak izgradnje japanskih zračnih snaga seže u razdoblje nakon završetka Prvoga svjetskog rata. Japanski inženjeri izučavali su francuske modele zrakoplova 1919. godine, potom i britanske 1921. godine. Dvije godine kasnije Japanci su prvi puta proizveli vlastite zrakoplove (Mitsubishi B2M, Kawasaki tip 87, Nakajima 91).
Vojni zrakoplovi bili su korišteni u sastavu japanskih kopnenih snaga, a mornaričko zrakoplovstvo usmjerilo je razvoj zrakoplova za nosače. Japansko zrakoplovstvo utemeljeno je 1. svibnja 1925. kao zaseban vid oružanih snaga, a 1930-ih zračne su se snage odvojile na zrakoplovstvo u sastavu japanskih kopnenih snaga i zrakoplovstvou sastavu japanske mornarice. Japansko zrakoplovstvo doživjelo je ubrzan razvitak 1932. godine zbog japanske invazije u Mandžuriji i Kini. Zračne snage u sastavu kopnene vojske brojile su 1.500 borbenih zrakoplova 1939. godine. Japanske zračne snage imale su ukupno 80 zrakoplovnih baza, od kojih je najviše bilo u Japanu i na Tajvanu (Formoza), od toga su 33 baze bile korištene od strane ratnog zrakoplovstva, a 47 baza je koristilo ratno zrakoplovstvo japanske mornarice.
Pred početak rata na Pacifiku, u jesen 1941. godine ratno zrakoplovstvo u sastavu kopnenih snaga bilo je organizirano od divizija, brigada, pukovnija i eskadrila, a naoružano novim tipovima zrakoplova (Nakajima Ki-43, Mitsubishi Ki-21 II, Mitsubishi Ki-46-I i Ki-46-II). Za vrijeme rata na Pacifiku japanska zrakoplovna industrija proizvela je 67.085 letjelica u vojne svrhe, od čega 52.242 borbenih. Nakon iscrpljujućih ratnih operacija, u drugoj polovini 1942. godine japanske oružane snage izgubile su više od polovine svojih letjelica, da bi kraj rata na Pacifiku dočekali s manje od 9.000 zastarjelih zrakoplova raznih kategorija.
Prije Prvoga svjetskog rata temeljna jedinica zračnih snaga bila je zračna bojna, sastavljena od dviju eskadrile, od kojih je svaka imala devet zrakoplova i tri pričuvna u dodatku te tri zrakoplova za korištenje od strane zapovjedništva. Ukupna snaga bojne iznosila je 27 zrakoplova. Reorganizacijom iz 1927. godine utemeljena je zračna pukovnija koja je u svom sastavu imala dvije bojne, a svaka bojna sastojala se od četiriju eskadrila. Zračna pukovnija bila je miješana zračna jedinica, sastavljena od lovaca i izviđačkih zrakoplova. Početkom Drugoga kinesko-japanskog rata 1937. godine, japanske kopnene snage utemeljile su puno manjih nezavisnih zračnih bojni i nezavisnih eskadrila. Reorganizacijom zračnih snaga u kolovozu 1938. stvorena je zračna borbena grupa koja je zamijenila sve bivše zračne bojne i pukovnije. Svaka borbena grupa sastojala se od triju eskadrila zajedno s pričuvnim zrakoplovima i zrakoplovima zapovjedništva. Zračna borbena grupa brojila je 45 zrakoplova lovaca ili 30 zrakoplova (bombardera ili izviđačkih zrakoplova). Dvije ili više zračnih borbenih grupa činile su zračnu diviziju, a zajedno s osnovnim jedinicama, pričuvama te brojem nezavisnih eskadrila utemeljen je zračni korpus. Godine 1942. naziv zračni korpus zamijenjen je zračnom divizijom, a dvije zračne divizije s nezavisnim jedinicama tvorile su zračnu armiju.
U razdoblju rata na Pacifiku (1941. – 1945.) japanske zračne snage u sastavu kopnene vojske organizirane su u četiri armije, u dodatku s dvije armije u posljednjoj fazi rata. Prva zračna armija imala je zapovjedništvo u glavnome japanskom gradu Tokiju, a pokrivala je Japansko matično otočje, Tajvan, Koreju, Chishimu i Karafuto. Druga zračna armija imala je zapovjedništvo u Hsinkingu (današnji Changchun u Kini), a pokrivala je japansku marionetsku državu Mandžuko. Treća zračna armija imala je zapovjedništvo u Singapuru, a pokrivala je jugoistočnu Aziju. Četvrta zračna armija imala je zapovjedništvo u Rabaulu, a pokrivala je Solomonske Otoke i Novu Gvineju. Peta zračna armija imala je zapovjedništvo u Nankingu (Kina), a pokrivala je japanske okupirane dijelove južne i istočne Kine. Naposljetku šesta zračna armija imala je zapovjedništvo na japanskom matičnom otoku Kyúshú, a pokrivala je Tajvan i Okinawu. Unutar zračnih snaga nalazile su se specijalne postrojbe, padobranci i kamikaze o kojima ćemo reći nešto više.
Zračne snage unutar kopnene vojske 1940. brojile su: 33.000 vojnog osoblja i više od 16.000 zrakoplova (od toga 1.375 borbenih), a zrakoplovi su organizirani u 85 eskadrila. Ukupne japanske vojne snage iznosile su u kolovozu 1945. godine 6,095.000, uključujući 676.863 vojnika u zračnim snagama.
