PIŠTOLJI

Luger- kolekcionarski san i pištoljska ikona

Luger
Foto: Tomislav Hudika
1/4
05.11.2014.
u 16:52

Prvi operativni proizveden primjerak nastao je 1901., a zadnji 1942., no replike se proizvode i danas u nekoliko različitih kalibara. U Njemačkoj je izazvao šok te je ubrzo postao najprodavaniji pištolj svog vremena, bilo za privatne bilo za vojne svrhe.

Njemački pištolj P08 (Pistol Parabellum) ili „Pistole 1928“, „P'08“, ili jednostavno „Luger“, najpoznatiji je pištolj Drugoga svjetskog rata.

Naime, početkom 20. stoljeća došlo se na ideju da je konvencionalni pištolj (hrv. samokres), tj. revolver zastario prvenstveno zbog načina punjenja, kalibra kao i načina rada. Američki Colt 1911 je pokrenuo revoluciju u dizajnu te je postao američkom ikonom, te se smatra prvim pravim operativnim poluautomatskim pištoljem, što nije istina. Njemački inženjeri išli su pak totalno drugačijim konceptom nekoliko godina prije.

Godine 1898. P08 je patentirao i projektirao Georg Luger, a proizveden je u Deutsche Waffen und Munitionsfabriken (DWM). Prvi operativni proizveden primjerak nastao je 1901., a zadnji 1942., no replike se proizvode i danas u nekoliko različitih kalibara. U Njemačkoj je izazvao šok te je ubrzo postao najprodavaniji pištolj svog vremena, bilo za privatne bilo za vojne svrhe.

Dizajn:

Osnovni dizajn pištolja ima dvije varijante, civilnu 01 i vojnu 08.

Secesija je imala veliki utjecaj na dizajn pištolja jer je taj smjer u umjetnosti bio veoma jak na području Njemačke početkom 20.stoljeća. Dizajn je veoma funkcionalan, kinetički i za razliku od Colta 1911. dosta otvoren, što mu je i mana zbog slabe zaštićenosti funkcionalnih dijelova.

Luger je poluautomatski pištolj s izvlačnim okvirom te radi na principu niskog trzaja. Sam dizajn je rađen po Borchardt C-93 pištolju iz 1898. godine.

Svi Lugeri bez obzira na kalibar su poluautomatski sa repetiranjem putem trzaja. Ima zaseban sustav repetiranja koji se sastoji od dvije preklopne metalne šipke i kratke pomične cijevi. Isto tako iznad drške na lijevoj strani nalazi se poluga koja koči paljbeni mehanizam te ima dva položaja, prema dolje Gesichert (zakočen) ili prema gore otkočen.

Lugeri su proizvedeni u više varijanti, od razlike u kalibru do razlike u duljini cijevi pa tako imamo standardni Pistole P08 sa 102mm cijevi, mornarički model sa 152mm cijevi i topnički model s 203mm cijevi. Civilni modeli imaju pak više inačica duljine cijevi od 98mm do 350mm te karabinske inačice s montiranim kundakom iza drške.

Nastanak:

Kao što je spomenuto, P08 je nastao 1898. u Njemačkoj, a glavni dizajner je Georg Luger. Samo ime Parabellum dolazi od latinske izreke „Si Vis Pacem, Para Bellum“ (Ako želite mir, pripremite se za rat).

Lugerov dizajn pištolja temeljen je na ideji Huga Borcharda, ali je sam Luger projektirao svoju kasniju inačicu s puno manjim zaklopnim mehanizmom repetiranja. Većinu pištolja prije Drugoga svjetskog rata izradio je DWM, ali je isto tako velik broj po licenci izrađen diljem Europe. Prva država koja je proizvela takav Luger jest Švicarska s modelom „1900“ i kalibrom 7.65 Parabellum. Godine 1902., na zahtjev Kriegsmarinea (njemačke ratne mornarice), DWM razvija novi metak 9X19mm Luger/ Parabellum te prerađuje pištolje koje su imali u proizvodnji za njih.

Godine 1904. Luger radi model 9mm koji ulazi u standardnu proizvodnju i upotrebu za Kriegsmarine i potom 1908. i Reichwehra (Carska vojska). Od tada pa do sredine 1950-tih Luger ostaje kao standardni pištolj u mnogim zemljama.

Kada je Amerika tražila poluautomatski pištolj, Luger je ponudio svoj dizajn prilagođen njihovim zahtjevima. Preradio je dva pištolja P08 iz kalibra 9mmParabellum u .45 ACP koji je bio njihov standard. Na testiranju su ispaljena 1022 metka i oba Lugera su nakon toga funkcionirali normalno te su dobili nadimak „pištolj za milijun dolara“. Odbor američke vojske proglasio je Luger pobjednikom, ali je DWM odbio raditi isti u .45 ACP kalibru dok su Amerikanci odbili 9mmParabellum te je time odabran lošiji Colt 1911, koji je na testiranju imao dosta problema.

Tijekom Prvoga svjetskog rata Luger je postao statusni simbol časnika te cijenjeni kolekcionarski pištolj za Engleze i Amerikance. Luger je pak tijekom Drugoga svjetskog rata vidio malo akcije zbog više razloga, kao što je visoka cijena proizvodnje, izrazito niske tolerancije u izradi što je vodilo do čestih zatajenja, kompliciran dizajn... Stoga je zamijenjen Walterom P38, modernijim i jeftinijim pištoljem.

Tehnički podaci P08 Parabellum pištolja „Lugera“

  • Zemlja: Njemačka
  • Proizvođač: DWM (Deutsche Waffen und Munitionsfabriken)
  • Godina prvog modela: 1901., prvi u opticaju 1904.
  • Duljina: 223mm
  • Duljina cijevi: 98mm (civilni) i 102mm (vojni)
  • Masa:0.87kg (prazan)
  • Kalibar: 7.65x22mm Parabellum/1908. 9x19mm Parabellum
  • Klasa: poluautomatski
  • Okvir: 8 metaka zapremnine ravni okvir/ 32 metka zapremnine kružni
  • Brzina metka: 114 m/s
  • Domet: 50metara
  • Nišan: analogni metalni

Varijante:

  • -P08 Pistole iz 1908.
  • -Ordonnazpistole 00 (OP00) 7.65x21mm Parabellum (Švicarska)
  • -P08 mornarički
  • -topnički 08/71 u običnoj i karabinskoj veziji
  • -Luger .45ACP
  • -M1900, američka kopija P08

Zemlje korištenja i izvoza:Bolivija, Brazil, Bugarska, Finska, Francuska, DDR, Carska Njemačka, Treći Reich, Njemačka, NDH, Japan, Iran, Nizozemska, Portugal, Tajvan, Turska, Švicarska, Zimbabve

Komentara 2

GO
GosponVepar
21:08 05.11.2014.

Konačno da ste se uhvatili zanimljive teme a da je niste obradili šturo i neozbiljno.

BE
Berto78
18:46 31.05.2018.

Autor napisao hrpu netocnih informacija. Ne postoji varijanta 01, "Radi na principu niskog trzaja"???? "Izlazna brzina metka 114 m/s Domet 50 metara??? U drugom svjetskom ratu vidio malo akcije??? Da ne nabrajam jer skoro da nema recenice bez pogresnih podataka ili cinjenica. Najbolji mi je dio kad je Amerika tražila poluaatomatski pistolj, tu je autor nadmasio sve dotada napisano. Jos se smijem .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije