Od 1991. grad Gospić i okolica bili su izloženi razornim zračnim napadima zrakoplova 5. korpusa ratnog vazduhoplovstva i protuvazdušne obrane (RV i PVO) smještenog u zračnoj bazi Željava pokraj Bihaća, korpusa na čelu kojeg je bio general Ljubomir Bajić. Odlaskom JNA i razaranjem zračne baze Željava, 16. svibnja 1992., za pobunjene Srbe nastaje potreba izgradnje vlastitih zračnih snaga. Aerodrom na Udbini postaje jedina mogućnost za smještaj i razvoj zrakoplovstva Srpske Vojske Krajine (SVK). Na njemu će u 1992. godini biti smještena i djelovati 56. mješovita avijacijska eskadrila. U razvoju zrakoplovstva krajinski Srbi imali su oslonac u Vojsci Republike Srpske, njezinim zračnim snagama i stručnom osoblju. Nakon siječnja 1993. i uspješnog djelovanja Hrvatske vojske i policije na prostoru Ravnih kotara, u srpskom vojnom vodstvu sazrijeva odluka o stvaranju postrojbe zrakoplovstva koja bi zadovoljila potrebe i bila zračna potpora srpskim kopnenim snagama. 

U ožujku 1993. najavili su promjene kojima „dosadašnje helikopterske jedinice i vazduhoplovni elementi ovih dana prerastaju u prvu Vazduhoplovnu brigadu RV i PVO Srpske vojske Krajine“, da bi potom, odlukom Glavnog štaba Srpske Vojske Krajine od 10. travnja 1993., bilo zapovjeđeno osnivanje 11. travnja 1993. godine 105. vazduhoplovne brigade koja se sastojala od komande brigade, voda vojne policije, kontrole letenja, 249. lovačko-bombardersko avijacijske eskadrile (lbae), 728. mješovite helikopterske eskadrile (mhe), pozadinskog bataljuna i lakog artiljerijsko-raketnog diviziona (lard) protuvazdušne obrane. Već u rujnu 1993. dolazi do uporabe ovih zračnih snaga protiv položaja i snaga Hrvatske vojske na ličkom ratištu. Zrakoplovima kojima su upravljali piloti pristigli iz Republike Srpske izvršeni su napadi na širem gospićkom području. 

U listopadu 1993. izvršeno je kompletiranje pet zrakoplova J-21, dok su još četiri bila u postupku. Ovim radnjama vršilo se ustrojavanje 249. lovačko-bombarderske avijacijske eskadrile. Popravci letjelica obavljani su na aerodromu Zalužani pokraj Banja Luke. U prosincu 1993. krajinsko zrakoplovstvo imalo je deset zrakoplova J-21. Nešto poslije, početkom 1994., izneseni su podaci prema kojima je 249. lbae imala trinaest zrakoplova J-21, no popunjenost pilotima bila je slaba, s tek četiri pilota za ovaj tip zrakoplova.

>>General-poručnik Fritz Neidholdt

>>Zašto nemamo arhivsku građu iz Beča i Beograda?

Sve o ovim i drugim temama pročitajte u novom, 43. broju VP-a, magazina za vojnu povijest, koji je od 6. listopada na kioscima za samo 19,99 kuna.

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’