Iz dokumenata kaptolskih i gradečkih cehova poznato nam je kako je tijekom 17. i 18. stoljeća u gradovima Zagrebu – Kaptolu i Gradecu, koji su u ono vrijeme bili dvije odvojene upravne cjeline, bilo zanatlija koji su proizvodili puške i pištolje. U Gradecu su puške i pištolje proizvodili puškari i špoljari udruženi s drugim obrtnicima slične mataloprerađivačke struke u ceh ostrugara, bravara – špoljara, kovača i cestara (brusača sablji, mačeva i noževa). Prema jednoj nedatiranoj ispravi toga ceha iz 17. stoljeća, napisanoj na kajkavskom narječju sjeverozapadne Hrvatske onoga doba, kandidat za majstora špoljara morao je, između ostaloga, izraditi „jednu pušku znovič i z ključem“. Iz ovoga opisa mogla bi se prepoznati puška kolašica jer su one morale imati poseban ključ za navijanje mehanizma na kolo. Marija Šercer je u arhivalijama ovoga ceha u 18. stoljeću pronašla spomen na tri majstora puškara, a uz njih još i 18 špoljara i osam zlatara koji su također mogli izrađivati puške i pištolje.
U biskupskom Zagrebu metalurški obrtnici bili su okupljeni u takozvanom Velikom cehu zajedno sa cestarima, špoljarima, zlatarima, kovačima, remenarima, sedlarima, kopljarima i nekim drugim obrtnicima. Prema Mariji Šercer u 17. stoljeću u ovom su cehu bila učlanjena 63 majstora, a u 18. stoljeću njih 261. Među majstorima koji su proizvodili pištolje i puške sada se spominju i šifteri, to jest majstori koji su izrađivali drvene usadnike za vatreno oružje i finalizirali proizvod. Tako nam je poznato da je u kaptolski Veliki ceh 1764. godine primljen šifter Blaž Stublić, vjerojatno rodom iz Sesvetskog Kraljevca otkud su Stublići od davnine. Šifter ili piksenšifter je iskvaren njemački naziv za ovu vrstu obrtnika. Donedavno mi nije bio poznat nijedan pištolj 18. stoljeća za koji se sa sigurnošću može reći da je proizvod zagrebačkih ili gradečkih majstora puškara, špoljara ili šiftera. U našim privatnim i javnim zbirkama sačuvan je velik broj pištolja iz 18. stoljeća, ali ni za jedan ne možemo sa sigurnošću reći da je proizveden u Zagrebu – Kaptolu ili Gradecu...
Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. listopada na svim kioscima!
Interesantno ! Imate vise o nasim strucnacima !