Krajem 16. i početkom 17. stoljeća Osmanlijsko je Carstvo sve više stagniralo, što je iznutra nagrizalo društveni ustroj i vojnu moć države. Sultanova je vlast toliko oslabila da su vodeću ulogu u državi preuzeli veliki veziri. Dok je Carstvo sve više zaostajalo i zapadalo u sve dublju krizu, europske su sile bile u sve većem usponu, kako gospodarskom tako i onom vojnom. Već početkom 17. stoljeća to im je omogućilo ravnopravnu borbu s Osmanlijama i zaustavljanje njihovih osvajanja. Oslabljeni vanjskopolitički položaj Osmanskog Carstva nastojao je velikim ratnim pohodom, popraviti veliki vezir Kara Mustafa-paša. On je pokušao osvojiti Beč i ostvariti ono što nije pošlo za rukom ni najvećim osmanlijskim vojskovođama na vrhuncu osmanlijske ekspanzije. Pohodom na Beč 1683. kara Mustafa je započeo Veliki (Bečki) rat (1683. - 1699.), koji će se pretvoriti u najveći osmanlijski poraz u povijesti. Iako je u mjesecu kolovozu više od 200 000 turskih vojnika opsjedalo Beč, 12. rujna doživjeli su katastrofalan poraz u bitci na Kahlenbergu, koji ih je natjerao na povlačenje.
Osmansko Carstvo
Rat za oslobođenje od vlasti Osmanlija
Poraz turske vojske pod Bečom označio je konačni slom osmanlijske vojne premoći. Kršćanska pobjeda potaknula je 1684. papu Inocenta XI. za osnivanjem protuturske koalicije - Svete lige
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
