Naslovnica

Poljske postrojbe osvajaju Monte Cassino

Saveznici su u siječnju krenuli prema Rimu uz iskrcavanje 50.000 vojnika u Anziju, 40 kilometara južno od talijanskog glavnog grada
18. svibnja 2016. u 16:42 4 komentara 3547 prikaza
Monte Cassino
Foto: Wikimedia CC, Bundesarchiv
Pogledajte galeriju 1/3

Na današnji dan 1944. godine, poljski korpus koji je tada bio dio multinacionalne savezničke 8. armije u Italiji, zauzeo je Monte Cassino usred borbe u kojoj se trebala probiti njemačka obrambena linija Gustav pod vodstvo feldmaršala Alberta Kesselringa, piše History.

Monte Cassino | Autor : Wikimedia CC, Bundesarchiv Foto: Wikimedia CC, Bundesarchiv

Saveznici su u siječnju krenuli prema Rimu uz iskrcavanje 50.000 vojnika u Anziju, 40 kilometara južno od talijanskog glavnog grada. Iako su susreli vrlo slab otpor, Saveznici su odlučili utvrditi svoje položaje umjesto brzog napada na Rim. Njemačke su postrojbe pod vodstvom feldmaršala Kesselringa uspjele postaviti obrambenu liniju koja je dijelila poluotok na pola. General Wladyslaw Anders, zapovjednik poljskih postrojbi koje su postavile zastavu na ruševine poznatog benediktinskog samostana kod Monte Cassina, komentirao je na rezultat bitke te je izjavio: "Leševi njemačkih i poljskih vojnika vidljivi su na svakom koraku, a u zraku se osjeti smrad trulih lešina."

Monte Cassino | Autor : Wikimedia CC, Bundesarchiv Foto: Wikimedia CC, Bundesarchiv

Zanimljivo je da su savezničke postrojbe mjesecima "udarale" na Monte Cassino, a poljske su postrojbe postavile zastavu.

>>Njemačke ratne fotografije iz bitke za Monte Cassino - 1. dio

>>Njemačke ratne fotografije iz bitke za Monte Cassino - 2. dio

  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar NenadNikolicZagreb
    NenadNikolicZagreb: Premium korisnik

    Žrtve Poljske armije generala Andersa (u stvari poljske vojske skupljene s raznih strana, najviše iz Sovjetskog saveza) pod britanskim zapovjedništvom koju je u Italiji sačinjavao II poljski korpus bile su ogromne i nepotrebne. Dugotrajne bitke oko Monte Cassina odlučujuće su ... prikaži još! riješile marokanske kolonijalne postrojbe specijalno opremljene opremom za planinsko ratovanje . One su opremljene brdskim topništvom i životinjskim transportom zaobilazno prošle planinsko područje i došle u priliku presjeći sve komunikacije potrebne za opskrbu njemačkih postrojbi. Kada su Marokanci zaprijetili potpunim opkoljavanjem njemačko je zapovjedništvo naredilo povlačenje. U trenutku kada su ostale samo zaštitne postrojbe iz političkih razloga podjele buduće Europe a i iz razloga čuvanja vlastitih vojnika Britanci i Amerikanci su odlučili poslati poljske postrojbe u konačni juriš. Njemački padobranci koji su neposredno štitili ostatke benediktinske opatije nakon što je većina vojske povučena kako ne bi bila opkoljena pokazali su izvježbanost njemačke vojske. Konačni saldo bitke oko Monte Cassina bio je u mrtvima i ranjenima 3 saveznika za jednog Nijemca. Ne treba zaboraviti da su saveznici imali i prevlast i na kopnu i na moru i u zraku a veliki udio gubitaka Nijemaca je upravo zbog zračnih napada tako da u srazu kopnenih postrojbi efikasnost je na njemačkoj strani još i veća od 3 naprema 1 a oko same opatije u srazu pješačkih postrojbi mogućih 10 naprema 1 u korist Nijemaca. Pokazala se totalna nesposobnost američkog i britanskog zapovjedništva sve do kukavičluka, prvenstveno na sporednom pravcu kod Anzia. I najveće gubitke su imali Marokanci, koji se naprosto ne spominju iz političkih i rasnih razloga a upravo su oni uradili ključni zaobilazni manevar i došli u poziciju potpunog opkoljavanja njemačkih postrojbi. Poljaci su imali rekao bih potpuno nepotrebno velike gubitke od stane premorenih njemačkih padobranaca. Trebalo je završiti opkoljavanje u potpunosti, bez dovoljno vode, hrane i municije pozicije neposredno oko benediktinske opatije ne bi mogle biti dalje branjene i životi Poljaka a i njemačkih padobranaca bili bi u velikoj mjeri pošteđeni. Lako je danas ovo sve analizirati, u tadašnjoj situaciji s potpuno nesposobnim zapovjedništvom i političkim utjecajem iz Amerike zbog teškog poraza 36. (teksaške) pješačke divizije u borbama oko rijeke Gari i borbama za Monte Cassino Britanci i Amerikanci odlučili žrtvovati Marokance, Poljake i koga god drugog samo da dragocijeni američki životi nakon protesta iz Teksasa ostanu sačuvani. Marokanci su odradili muški svoj posao, a Poljaci su vjerojatno bez ikakve potrebe žrtvovani kad je sve već bilo praktički riješeno uspjesima i prodorom Marokanaca.

  • Pikador:

    Na Monte Casino jurišali su i Hrvati ++++++++++++++++++++++++++++ Na Monte Casinu poginuo je i moj stric N.B. kapetan corvete u kraljev,Britanskoj mornarici. Njegovu pogibiju istražio je njegov brat a moj otac poslije rata u ratnim arhivima mornarice. Naši pomorci zatekli ... prikaži još!li su se početkom rata u Maroku (Casablanca ) na trgovačkim brodovima svih kompanija i najviše brodovlasnika g. Topića. Naravno pridružiliu su se britanskoj mornarici pa ih je pred kraj rata pripala dužnost prebacivanja i Marokanaca na obale Italije malo južnije od Monte Casina. Navodi o pobjedama Marokanaca su točni, ali je zaboravljeni uspjesi indijskih Sika i još Hrvata i drugih naroda iz kraljevine Jugoslavije. Ukratko za pobjedu na Monte Casinu žrtvovano je pored Poljaka još oko 2.000 Marokanaca i indijskih Sikha, te oko 150 Hrvata među kojima nesretno i moj stric kao časnik Britanske ratne mornarice. Britanci su uvijek štedili svoje to se vidjelo i kod Monte Casina.

  • John_Smith:

    tako je. U osvajanju Monte Casina Englezi i Amerikanci ispali su nesposobni iponijeli su se kukavički koristeći afrikance i poljake kao topovsko meso. Taktika je bila promašena, napravili su kulturocid gori od ISIL ovaca - sravnili su samostan koji je ... prikaži još! osnovao Sv. Benedikt u 6 stoljeću, koji je bio jedno od najznačajnijih kulturnih središta Europe u srednjem vijeku, središte znanosti i kulture s bogatom knjižnicom. Iako su ga mogli zaobići, a nijemce na brdu držati u okruženju, bezlgavo su bombardirali i tjerali afrikance i poljake uz brdo. Na taktički nevažnom , a kulturno za katoličku crkvu i čovječanstvo prevažnom brdu poginulo je preko 30 000 ljudi.