Na današnji dan 1916. godine u Prvome svjetskom ratu, preminuo je poznati austrijski vladar Franjo Josip u svojoj 86. godini, nakon vladavine od 66 godina, piše History.
Bilo je veliko pitanje tko će naslijediti spomenutog cara. Život mu je bio obavijen tragedijama; njegov jedini sin Rudolf počinio je samoubojstvo 1889. godine, a njegova žena Elizabeta poginula je u atentatu u Ženevi 1898. godine od strane talijanskih anarhista. Njegova su oba brata također vrlo rano umrla - prvi, Karlo Ludwig obolio je nakon konzumiranja zagađene vode, dok je drugi brat Maksimilijan, pogubljen 1867. godine od strane Meksikanaca nakon grozne trogodišnje vladavine. Bio je car Meksika. Nakon svega, sin Karla Ludwiga, nadvojvoda Franjo Ferdinand postao je prvi nasljednik svog strica.
Franjo Josip nije gajio velike simpatije prema Franji Ferdinandu. Kao i ostali, smatrao je nadvojvodu smiješnim te je branio stupanje u brak sa Sofijom Chotek von Chotkov. Međutim, Franjo Ferdinand je ubijen 1914. godine od strane srpskog nacionalista Gavrila Principa. Car je uskoro prihvatio prijedlog svog ministra vanjskih poslova Leopolda Berchtolda te krenuo s tvrdim pristupom prema Srbiji koji je kasnije doveo do početka Prvoga svjetskog rata.
Iako je bio popularan do svoje smrti, Franjo Josip je bio posljednji značajan austrijski car. Naslijedio ga je 29-godišnji pranećak Karlo I. koji je odmah započeo s reformom urušene dvojne monarhije. Prvi potez je bio smjena zapovjednika austrijske vojske - Konrada Von Hotzendorffa. Zamijenio ga je puno boljim Arzom Von Straussenbergom. Nije htio položiti prisegu Austrijskom ustavu te je nastavio s liberalnim reformama. Karlov liberalizam postao je prijetnja mađarskom premijeru Ištvanu Tiszi kojeg je natjerao da podnese ostavku 1917. godine.
Neka od najvećih Karlov dostignuća bila su završavanje Prvoga svjetskog rata. U travnju 1917. godine, ministar vanjskih poslova Ottokar Czernin i on posjetili su cara Wilhelma II. u Njemačkoj kako bi se dogovorilo primirje sa silama Antante. Rekao je da carstvo više ne može voditi rat. U isto vrijeme je car vodio tajne mirovne pregovore s Britanijom i Francuskom i to ministar tada nije znao! Njegova žena Zita je bila Francuskinja, a njezin brat princ Sixte Bourbon-Parma bio je također u pregovorima. Pregovori su završili kada je Karlo tvrdoglavo odbio teritorijalne ustupke Italiji. Sljedeće godine, Francuska je pustila u javnost detalje pregovora i to tijekom njemačke proljetne ofenzive 1918. godine. Bijesan zbog pregovaranja iza leđa, Czernin je dao ostavku, a Nijemci više nikada nisu vjerovali caru.
Savezništvo između Središnjih sila bilo je na rubu, ali se (još) nije raspalo. Godine 1918. bilo je jasno da je moguća pobjeda na strani Saveznika. Uz glad i nezadovoljstvo u Austriji, Karlo je pokušao sklopiti mir, ali bez uspjeha. Kako bi zadovoljio nacionalističke aspiracije u dvojnoj monarhiji, objavio je manifest kojim se utemljejuje federacija austrijskih zemalja. Prekidom vatre 11. studenoga 1918. godine, Karlo se odrekao svojih ustavnih prava. U ožujku se ponovno pokušao domoći austrijskog prijestolja, ali je natjeran u progonstvo u Švicarsku te je optužen na austrijskom sudu. Pokušao je nekoliko puta doći u Mađarsku, ali mu je zabranjen ulaz. Poslijednji monarh obitelji Habsburg preminuo je u siromaštvu u travnju 1922. godine na portugalskom otoku Madeiri.
>>Talijani pokreću jedanaestu krvavu bitku na Soči
Franjo Josip tata jedini. Nas pravi kralj. Uvjek vjeran austrougarskoj.