Naslovnica

Zašto francuski tisak "ignorira" srpske žrtve Prvoga svjetskog rata?

Srbija je u Prvom svjetskom ratu pretrpjela barem trostruko manje demografske gubitke od onih koje je iznijela na Mirovnoj konferenciji u Parizu
14. prosinca 2015. u 10:46 22 komentara 5518 prikaza
Srbi na vješalima
Foto: Wikimedia
Pogledajte galeriju 1/2

Na portalu beogradske »Politike« 1. studenoga 2015. objavljen je članak po nazivom »Pobeda zavijena u crno«, a odnosi se na gubitke koje je Srbija pretrpjela u Prvome svjetskom ratu. U članku se raspravlja o nedavnom pisanju francuskog tiska o žrtvama Velikog rata, a u čijem su popisu izostavljeni srpski gubici iako »su bili daleko veći od bilo koje zaraćene strane i iznosili su čak 28 odsto ukupnog stanovništva«, navodi se u članku »Politike«. U tabelarnom prikazu u kojem se navode podaci prema kojima su Austro-Ugarska, Njemačka i Francuska imale gubitke od 9,5 do 10,5 posto, Velika Britanija 5,1 posto te Rusija i Belgija oko jedan posto čitatelja mora »bosti u oko« podatak od 28 posto srpskih žrtava. Na temelju ovog tabelarnog prikaza »Politika«, koja se sama hvali da »spada u dnevno-političke novine koje se drže visoko-profesionalnih novinarskih standarda«, čudi se francuskom ignoriranju srpskih žrtava.

Takvo čuđenje nije za čuđenje u zemlji u kojoj poznati povjesničari i danas javno iznose tezu o preko milijun i pol »ubijenih« Srba u Prvom svjetskom ratu. O ozbiljnosti takvih navoda najbolje svjedoči podatak da je Srbija 1910. godine imala 2 890 000 tisuća stanovnika, pa bi prema tome Srbija do 1918. trebala izgubiti više od polovice stanovništva koje je imala 1910. godine! Između 1910. i 1914. godine Srbija je bila sudionica dvaju balkanskih ratova u kojima je izgubila više od 40 000 ljudi, ali je nakon njih, zahvaljujući teritorijalnoj ekspanziji, dobila još 1 660 000 stanovnika. Ti nam se podaci okvirno poklapaju s podatkom o 4 527 992 stanovnika Srbije 1914. godine, koji u svojoj knjizi o balkanskim ratovima iznosi Igor Despot.

Nakon Prvoga svjetskog rata na Mirovnoj konferenciji u Parizu srpsko poslanstvo iznosi podatak prema kojem je Srbija u ratu izgubila 1 247 435 ljudi, što bi odgovaralo navedenom postotku gubitka od 28 posto ljudi od ukupnog broja stanovnika koje je imala 1914. godine. Matematika je vrlo egzaktna znanost pa tako i iznesene brojke svjedoče o 28 posto srpskih gubitaka u Prvom svjetskom ratu. No računica je ipak bitno drugačija ako pogledamo što se sve zapravo skriva iza navedenih brojki. Kao što smo vidjeli, oko podatka da je Srbija u Prvi svjetski rat ušla s otprilike 4 527 992 stanovnika nema dvojbi. Prvo matematičko neslaganje nastaje ako bismo od tog broja oduzeli 4 133 478, što predstavlja broj stanovnika Srbije prema popisu stanovništva iz 1921. godine, a dobili bismo da je Srbija nakon rata imala 394 514 stanovnika manje negoli na početku rata. Već i ova gruba računica ukazuje da prema podatku koji je Srbija iznijela na Mirovnoj konferenciji u zraku »visi« gotovo 900 000 ljudi, a prema najnovijim tvrdnjama srpskih povjesničara i više od milijun ljudi. O pretjeranosti ovih procjena najzornije svjedoči podatak da je cjelokupno područje Jugoslavije u Drugome svjetskom ratu pretrpjelo demografski gubitak od oko 1 700 000 ljudi, a procjena za izravne vojne i civilne žrtve iznosila je oko milijun ljudi! Možda upravo u tome počiva odgovor na pitanje zašto francuski tisak ignorira srpske žrtve Prvoga svjetskog rata?

čemu je zapravo kvaka? U daljnjem razmatranju povodit ću se isključivo srpskim izvorima. Aleksandar Nedok u svojoj najnovijoj knjizi o radu vojnosanitetske službe iznosi detaljnije podatke o srpskim žrtvama koje je izaslanstvo Srbije prijavilo na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Tako čitamo da su srpski gubici od početka rata do rujna 1915. godine iznosili 125 864 ljudi, a od rujna 1915. do ožujka 1916. dodatnih 144 098 ljudi. Prema tim navodima Srbija je tijekom 1914. i 1915. godine pretrpjela ukupan gubitak od 269 962 ljudi. To je bilo do trenutka kada se srpska vojska priključila Saveznicima na Solunu. Situacija se drastično promijenila od kada su srpske žrtve počeli brojati Saveznici. Isti izvor navodi da su srpski gubici od travnja 1916. pa sve do kraja rata, studeni god. 1918, iznosili »tek« 16 478 ljudi. Ovim brojkama srpska historiografija pridodaje procijenjeni broj od 34 781 umrlih, 183 600 koliko ih je ostalo u bolnicama u okupiranoj Srbiji te 81 214 ubijenih i umrlih u zarobljeništvu. Jednostavnom računicom dolazi se do ukupnog broja od 402 435 ubijenih i umrlih. Zanimljivo je da se taj broj gotovo pa savršeno poklapa s razlikom koju smo dobili kada smo utvrđivali razliku u broju stanovnika Srbije 1914. i 1921. godine. Što u sebi skriva brojka od oko 400 000 ljudi? Odgovor na ovo pitanje gotovo pa je nemoguće dati jer nam nedostaju ključni podaci za njegovo utvrđivanje. Stoga možemo tek ustvrditi činjenice koje su mimo rata uzrokovale opadanje broja stanovnika Srbije u razdoblju od 1914. do 1921. godine. Nakon balkanskih ratova na području novoosvojenih krajeva Srbije našao se veliki broj Bugara, Makedonaca, Grka i Albanaca.

Migracije nesrpskog stanovništva tijekom rata, a pogotovo u godinama koje su uslijedile odmah nakon njegova svršetka, nisu bile male. Iako o njima nemamo točne podatke, moramo ustvrditi da se radilo o nemalom, ali nepoznatom broju nesrpskog stanovništva koje je emigriralo u svoje nacionalne države te je taj nepoznati broj također sadržan u razlici broja stanovništva Srbije od 1914. do 1921. godine. U tu razliku također ulazi i nepoznat broj srpskih vojnika i zapovjednog kadra, kao i državnih činovnika koji su nakon rata iz Srbije emigrirali u Sloveniju, hrvatske zemlje te Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru jer je popis stanovništva iz 1921. godine obuhvaćao »prisutno stanovništvo, građansko i vojno« koje je u trenutku popisa bilo »trajno i prolazno« prisutno. U praksi je to značilo da svaki srpski građanin koji se tijekom siječnja 1921. godine nalazio u Hrvatskoj, BiH ili Sloveniji nije bio upisan u popisu stanovništva Srbije, već u popisu one zemlje u kojoj je boravio. O kojem je točno broju srpskih vojnika, zapovjednika i dužnosnika, pa i civila bila riječ ostaje nepoznanicom...

Nastavak teksta čitajte u novome broju Vojne povijesti koji je na svim kioscima od 5. prosinca!

  • Avatar @promatrač
    @promatrač:

    Ma kako da ne. Srpska posla. Od 2800 izginulih, većinom prilikom bježanije prema Grčkoj, oni napravili 28 %.

  • Avatar Dančo
    Dančo:

    srbi su se dovukli iza repova francuskih konja, kako kaže George Clemenceau haha

  • Avatar Dančo
    Dančo:

    Oni su strvinari savezničkih pobjeda haha