IZ NOVOG BROJA

"Galeb" - "Kiebitz" - "Ramb III"

Zvonimir Freivogel
13.03.2018.
u 17:03

U riječkom „Mrtvom kanalu“ leži kontroverzni povijesni brod „Galeb“, popularno nazvan „Titovim brodom mira“, iako je njegova „karijera“ još i prije „Titova doba“ bila burna i zanimljiva. Često ga se smatra Titovom jahtom, iako taj naziv nije sasvim točan.

U riječkom „Mrtvom kanalu“ blizu Hrvatskoga narodnog kazališta „Ivan Zajc“ leži kontroverzni povijesni brod „Galeb“, popularno nazvan „Titovim brodom mira“, iako je njegova „karijera“ još i prije „Titova doba“ bila burna i zanimljiva. Često ga se smatra Titovom jahtom, iako taj naziv nije sasvim točan. Bila je riječ o školskom i pomoćnom brodu na kojem je bivši jugoslavenski predsjednik često boravio i putovao na sastanke s drugim diktatorima „Trećeg svijeta“, a kao jedini od brodova bivšeg JRM-a bio je dovoljno velik i prostran da se na njemu urede apartmani za predsjednika i pratnju za duža putovanja.

Naš današnji „Galeb“ porinut je davne 1938. u Italiji kao brzi brod za prijevoz banana (tal. „bananiera“), za državnu kompaniju „Regio Azienda Monopolio Banane“, skraćeno RAMB. Sagrađena su ukupno četiri broda te klase, a „Galeb“ je kao treći od njih dobio ime „Ramb III“. Još je kod projektiranja planirano preurediti u slučaju rata sva četiri broda u pomoćne krstarice i „Ramb III“ je djelovao tijekom Drugoga svjetskog rata u toj ulozi, dok ga 1943. nisu zaplijenili Nijemci i pregradili u minopolagač pod novim imenom „Kiebitz“.

Potopljen je savezničkim zrakoplovnim bombama u Rijeci, izvađen i popravljen te je ušao u službu JRM-a kao „Galeb“. Tijekom rata u Hrvatskoj ostao je u sastavu „jugoslavenske“ mornarice, sudjelovao u agresiji na Hrvatsku, a zatim otišao u Boku kotorsku i služio pod zastavom „Savezne Republike Jugoslavije“ (Srbije i Crne Gore) do njezina raspada.

Konačno je prodan jednome stranom brodovlasniku i stigao u brodogradilište „Viktor Lenac“ na remont, koji nije obavljen jer vlasnik nije platio popravak. „Galeb“ je otkupljen i završio je u Rijeci, a trebalo bi ga preurediti u „povijesni spomenik“, brod-muzej, prenoćište i mjesto za održavanje raznih kulturnih manifestacija. Pritom predstavlja sve veći „kamen spoticanja“ i povod verbalnih te literarnih sukoba pristalica i protivnika ponovno oživljenog „titoizma“ sa svim njegovim „ljepotama“, iako je brod zaslužio bolju sudbinu.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. ožujka 2018.



 
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije