Na temelju činjenica iz vremena Domovinskog rata u požeštini, u vojnom smislu taj vremenski period možemo podijeliti na tri etape.
Prva etapa obuhvaća vrijeme od demokratskih izbora do pada kasarne u Požegi. Druga etapa obuhvaća vrijeme od pada kasarne do početka operacije ''PAPUK 91'' .Treća etapa od operacije ''PAPUK 91'' do Sarajevskog primirja 03. siječnja 1992. U tim etapama su ustrojene postrojbe ZNG, oslobođena vojarna, ustrojena, 123. brigada HV Požega, koja između ostalog aktivno sudjeluje u Operaciji ''PAPUK 91'', oslobođeno je prostorno područje Općine Slavonska Požega, 123.brigada se uklinila duboko u područje pakračkog bojišta. Ovdje je prikazan jedan mali segment, pad kasarne u Požegi, koji je za prvu etapu značio prekretnicu za naše snage. Kratka povjesnica vojarne u Požegi Prostor Požeške doline nalazi se u središnjoj Slavoniji i okružen je gorskim lancem Papuka, Krndije, Dilja, Požeške gore i Psunja. Smješten uz sjeverne obronke Požeške gore na 150 m nadmorske visine nalazi se grad Požega, od davnina središnje i najveće mjesto Zlatne doline, a kao takvo i bogate kulturno-povijesne baštine. Prvi pisani spomen grada, odnosno utvrde datira iz 1227. godine. Vojarna u Požegi datira iz vremena Austro-ugarske države i nalazi se u istočnom dijelu grada. Njeni stambeni objekti izgrađeni su u razdoblju Prvog svjetskog rata od 1914. do 1918. godine. Njen drugi dio ''GLIS'' (danas) tehnički blok (tzv. gornji dio vojarne) gradi se u praskozorje Drugog svjetskog rata od 1934. do 1937. godine. Dio vojnih objekata nalazi se u neposrednom središtu grada (dom JNA-izgrađen 1946.godine), dok je drugi dio vojnih objekata (cestovno vježbalište Glavica sa skladištima Barutane, strelište Novo selo, RRC Baza Papuk..) raspoređen po široj okolici. Početkom 70.-ih godina prošlog stoljeća u Požegi sagrađen je cestovni poligon Glavica za obuku vojnika vozača JNA za potrebe zagrebačke vojne oblasti, kao jedan od najsuvremenijih cestovnih poligona u bivšoj SFRJ. Do 17. rujna 1991. godine kasarna u Požegi bila je vezana u zapovjednom dijelu na I. vojište JNA (sjeverno vojište) i 5.-og Banjalučkog korpusa (sukladno novom vojišnom prostornom rasporedu OS SFRJ od 1988.).
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. siječnja 2024.
