Njemački feldmaršal Alfred Von Schlieffen, idejni začetnik njemačke vojne strategije koja se koristila u Prvome svjetskom ratu, preminuo je na današnji dan 1913. godine u Berlinu, piše History.
Bio je sin pruskog generala te je došao u vojsku 1854. godine. Sudjelovao je u Sedmotjednom ratu s Austrijom 1866. godine te Francusko-Pruskom ratu 1870. i 1871. godine. Tijekom nekoliko sljedećih desetljeća, Schlieffen je napredovao u Veličanstvenom generalskom stožeru, elitnom dijelu pruske vojske kojeg je činilo 650 časnika. Postao je šef tog stožera 1891. godine.
Godinama nakon završetka Francusko-Pruskog rata i njemačkog savezništva s Austro-Ugarskom 1879. godine, Schlieffenovi nasljednici Alfred Von Waldersee i Helmuth Von Moltke razvijali su strategiju za borbu na dva bojišta - protiv Francuske i Rusije. Kada je Schlieffen preuzeo zapovjedništvo, počeo je planirati takav razvoj događaja. Francuska i Rusija, vrlo različite zemlje, jedna je bila progresivna demokracija, a druga tiranska monarhija, ubrzo su sklopile savezništvo 1894. godine zbog njemačke prijetnje.
Schlieffen je vjerovao da bi u najboljem slučaju Nijemci prvo trebali napasti Francusku kroz Belgiju i Nizozemsku te okružiti zapadnu Francusku prije napada na Pariz. Tako bi neutralizirali Francusku u ratu. U međuvremenu bi mala grupa njemačkih vojnika zadržala rusku vojsku na istoku - Schlieffen je vjerovao da Rusija neće moći mobilizirati velik broj vojnika u kratkom vremenu. Ova je strategija, s njegovim potpisom iz 1905. godine, postala poznata pod imenom Schlieffenov Plan.
Manje od dvije godine nakon Schlieffenove smrti, njegov nasljednik Helmuth Von Moltke (mlađi) napao je Belgiju (kako bi mogao napasti Francusku). Tako je ugrozio belgijsku neutralnost te je malim sukobom započeo veliki europski rat.
Neuspjeh Schlieffenovog plana u kojem su Nijemci trebali brzo i odlučno izvršiti svoje ciljeve dogodio se već 1914. godine zbog velikih propusta u planu i Moltkeove provedbe, koji je dosta promijenio sadržaj plana. Nije napao Nizozemsku te nije oslabio svoju vojsku na Istočnom bojištu kako bi što brže i efikasnije pobijedio na zapadu. U međuvremenu je i francusku otpor ojačao; Rusija je brzo i učinkovito mobilizirala svoje snage, te je glavni problem postala opskrba i komunikacija njemačkih snaga na zapadu. Schlieffenov plan, u kojem je Njemačka trebala u kratkom vremenu poraziti svoje istočne i zapadne neprijatelje, odužio se u jedan veliki i krvavi sukob - Prvi svjetski rat.
>>Pisali smo o Schlieffenovom planu u 35. izdanju Vojne povijesti
Evo dokaza da je WW1 bio unapred pripreman. Princip je bio trojanski konj .