Nijemci su odlučili koncentrirati svoje snage na istočno bojište tijekom 1915. godine da bi izbacili Rusiju iz rata. Plan je bio napasti u dva smjera – sjever i jug. Prvi napad izvelo je 100.000 vojnika Istočne Pruske (njemačka 8. i 10. armija). Ofenziva je počela diverzijom 31. siječnja. Njemačka 9. armija „lažno“ je krenula prema Varšavi te započela bitku za Bolimov u kojoj se, kao i u nekim drugim bitkama, prvi put počeo upotrebljavati bojni otrov. Glavni napad u Istočnoj Pruskoj počeo je 7. veljače kada je 8. armija generala Otta von Belowa napredovala kroz osljepljujuću snježnu oluju kako bi udarila na lijevo krilo izolirane ruske 10. armije te je tako započela Drugu bitku na Mazurskim jezerima.
Napretku generala Belowa koji je odbacio neprijatelja čak 96 kilometara u tjedan dana, pridružila se 10. armija generala Hermanna von Eirchhorna koji je udario na desno krilo ruske vojske. Ruska 10. armija raspala se te se počela povlačiti prema Kaunasu. Tri korpusa bila su okružena te se jedan očajno borio u šumi Augustovo do 21. veljače. Zbog njihove borbe drugi su se mogli izvući iz okruženja. Iako su na početku dosta napredovali, Nijemci su zauzeli malo područja te su se povukli na istočnoprusku granicu kako bi dočekali protunapad ruske 12. armije kojom je zapovijedao general Plehve. Rusi su ukupno izgubili 200.000 ljudi te je još 90.000 ljudi bilo u zarobljeništvu.
Bitke na Karpatima
Drugi napad izvele su tri armije koje su bile stacionirane na Karpatima. Glavnu udarnu snagu činila je austro-njemačka Južna armija generala Alexandera von Lisingena. Njegov zadatak bio je da udari sjeverozapadno kroz Karpate u smjeru Lemberga kako bi pomogao borcima u tvrđavi Przemysl. Austrougarska 3. armija pod zapovjedništvom generala Svetozara Boroevića von Bojne bila je na lijevom krilu Južne armije dok je desno krilo čuvala austrougarska 10. armija generala Karla von Pflanzer-Baltina. Obje armije trebale su djelovati kao potpora.
General Pflanzer-Baltin uspješno je zauzeo Czernovicz te je 17. veljače zarobio 60.000 vojnika ruske 8. armije generala Alexeja Brusilova. Nakon toga njegov napad bio je zaustavljen snažnim ruskim protunapadima. Južna armija slabo je napredovala te se zaustavila u snijegom pokrivenim planinama. Utvrda Przemysl i njezini branitelji predali su se 22. ožujka nakon 194-dnevne opsade. Rusi su pokrenuli nekoliko protunapada, ali sve se zaustavilo 10. travnja jer su stigla njemačka pojačanja pod generalom Georgom von der Marwitzom. Borbe na Karpatima bile su veliki neuspjeh za Austro-Ugarsku te ih je sveukupno bitka stajala 800.000 žrtava najviše zbog strašnog vremena. Feldmaršal Konrad von Hotzendorf morao je moliti Njemačku za još vojne pomoći nakon što se njegova demoralizirana i etnički podijeljena vojska počela raspadati pred njegovim očima.
Opsada utvrde Przemysl
Przemysl je bio veliki austrougarski sustav utvrda u Galiciji. Sustav je kratko opsjedala ruska vojska 1914. te je u listopadu borba prestala. Nekoliko tjedana kasnije Rusi su ponovno počeli opsjedati utvrdu. Odbijanje ruskih postrojbi bilo je glavni cilj austrougarske vojske, ali je početkom 1915. godine utvrda „pala“. 120.000 vojnika borilo se do 22. ožujka te se predalo. Ruska pobjeda bila je kratkog vijeka jer je utvrda ponovno zauzeta od austrijskih i njemačkih vojnika 4. lipnja te do kraja rata utvrda više nikada nije bila u opasnosti.
