Bitka kod Maratona odigrala se 12. rujna 490. godine prije Krista između Atenjana i Perzijanaca. Atenjani su skupili vojsku od devet tisuća ljudi, a u pomoć je stiglo i tisuću hoplita iz polisa Plateje. Zapovjednik grčke vojske bio je atenski vojskovođa Miltijad, koji je spretnom taktikom uspio pobijediti puno brojniju vojsku od oko 20 tisuća ljudi. Ranom zorom grčke falange krenule su u napad. Zapanjeni Perzijanci su se povukli, ali su ubrzo izvršili protunapad i probili središte grčke borbene linije. Tako su nesvjesno upali u Miltijadovu pažljivo osmišljenu zamku. Namjerno je oslabio središnji dio grčke borbene linije kako bi ojačao svoja krila dodatnim redovima ljudi. Jaka borbena krila sada su okružila Perzijance i pobila velik broj vojnika sve dok ostali, koji su uspjeli preživjeti napad, nisu pobjegli na svoje brodove. Pod atenskim je kopljima i mačevima palo više od šest tisuća Perzijanaca, dok su Grci imali 192 poginula. Pobjednici su spalili sedam perzijskih lađa čiji se plamen mogao vidjeti i u Ateni. U gradu nisu znali kako je završila bitka sve dok se trčeći nije pojavio hoplit Filipid i objavio sretnu vijest, nakon čega se srušio i umro. Po tome događaju maraton je postao inspiracija za najdužu trkačku atletsku disciplinu koja se izvodi na dionici od 42,195 km – otprilike je tolika udaljenost između Atene i Maratonskoga polja. No prvi olimpijski maraton odigrao se tek 1896. godine na Olimpijskim igrama u Ateni.
Tekst je prvotno objavljen u rubrici "Vojnopovijesni vremeplov" tiskanog izdanja časopisa u rujnu 2019.
