Kardinal Jules Mazarin bio je talijanski kardinal, diplomat i političar koji je bio glavni ministar francuskog kralja od 1642. do svoje smrti 9. ožujka 1661. godine.
U praksi je raspolagao ovlastima francuskog suvladara, zajedno s kraljicom Anom Austrijskom za vrijeme regenstva nad maloljetnim Lujem XIV. Mazarin je nastavio Richelieuovu protuhabsburšku politiku i postavio je temelje ekspanzionističke politike Luja XIV. Imao je ključnu ulogu na pregovorima o Westfalskom miru, koji je Francusku učinio najmoćnijom državom u kontinentalnoj Europi. Prema protestantizmu doma, Mazarin je vodio pomirljivu politiku kako bi spriječio mogućnost oružane pobune i održao hugenote razoružanima. Međutim, oni nikada nisu postigli nikakvu zaštitu.
Kako se Kruna trebala oporaviti od troškova u nedavnim ratovima, povećanje poreza pridonijelo je ionako rastućim socijalnim nemirima. Pokušaj suzbijanja postojećih sloboda rezultirao je nizom građanskih ratova poznatih kao Fronda. Iako su se Mazarin i kralj suočili sa zajedničkim otporom plemstva, sudova (u Francuskoj poznati kao parlamenti) i većine Francuza, na kraju su pobijedili. Fronda je bila podijeljena u dvije frakcije, onu parlamenata i onu plemića, a njezin je slom samo ojačao apsolutnu monarhiju. Mazarin je, kao stvarni vladar Francuske, odigrao presudnu ulogu uspostavljajući westfalska načela koja će voditi vanjsku politiku europskih država i prevladavajući svjetski poredak.
Zanimljivo kako je kardinal 1647. na dvor pozvao svoju sestru Lauru Mazarin Martinozzi s njezinih pet kćeri. Jedna od njih, Olimpija, postala je vrlo bliska s mladim kraljem Lujom XIV. Njihova bliskost bila je toliko poznata da se smatralo kako su bili ljubavnici, a nagađanja su išla tako daleko da su neki smatrali kako je Olimpijin sin iz prvog braka s Moricom Eugenom, grofom od Soissona, Eugen Savojski, zapravo bio plod njezine kratkotrajne veze s Lujem XIV.
Ilustracija: Paul Delaroche, Smrt kardinala Mazarina, 1830.
Izvor: www.facebook.com/LaurusLeslaeana