Povijesna monografija Davida Orlovića „Etiopski rat i fašizam u Istri 1935. – 1941.“ u izdanju Despot infinitusa, osim što daje povijesni pregled fašističke invazije na Etiopiju 1935. i okupaciju do 1941. godine uz korištenje najnovijih talijanskih historiografskih radova, tretira odjek tih događaja u Istri, točnije tadašnjoj talijanskoj Istarskoj provinciji.
Autor je Istru povezao s Etiopskim ratom davši uvid u sudjelovanje vojnika iz Istre, nemale slučajeve dezertiranja i poginule u tome konfliktu, kao i propagandu kojom je režim nastojao podignuti svoj konsenzus među stanovništvom Istre. Knjiga je konceptualno podijeljena u dva dijela. Prvi jest predstavljanje posljednjih (uglavnom talijanskih) historiografskih postignućakroz sintetički prikaz općenitih aspekata Etiopskoga rata.
Tekstu su priložene fotografije iz onodobnih publikacija. Drugi dio odnosi se na Istru, odnosno Julijsku krajinu, i dotiče se iskustava vojnika na bojišnici i odjeku rata u domovini. Veći dio fotografija istarskih vojnika iz privatnoga je arhiva Nikole Pajića, a manji Stanka Guština i Marije Družete. Izvori podataka uglavnom su pulski dnevni list „Corriere Istriano“, zagrebački emigrantski list „Istra“ i dokumentacija iz Državnoga arhiva u Pazinu. Nakon uvoda prvi dio knjige naslovljen je „Prema ratu“. U njemu autor objašnjava uzroke i povod pokretanja fašističke agresije na Etiopiju. Zatim je dana podrobna analiza ratne sposobnosti dviju suprotstavljenih vojski: jedne arhaično naoružane i jedne mehanizirane europskoga tipa.
Nadalje, autor prilaže popis poginulih vojnika podrijetlom iz Istre u Etiopskome ratu, prema podatcima pronađenim u Državnome arhivu u Pazinu. Pisma vojnika pronađena su, s druge strane, na stranicama zagrebačkoga emigrantskog lista „Istra“. Slijedi priča o Klementu Sergu, mladiću iz Bregi kraj Opatije, jedinomu dezerteru u Etiopiji, čija je priča već tada proputovala čitavim svijetom putem pisanja svjetskih novinskih agencija. Tijekom rata režim je u Istri provodio oštru represiju nad bilo kakvim pokazivanjem animoziteta prema ratu, a posebno podpoglavlje daje primjere nekih uhićenja i razlozima za njih. Ova cjelina završava geopolitičkim analizama koje su tijekom rata objavljivane na stranicama tjednika „Istra“.
Posljednja cjelina, „Reakcije i posljedice“, analizira neke događaje koji su uslijedili tijekom i nakon rata. Primjerice, „jedno čudno ludilo“, kako su je tada komentirali Istrani, odnosi se na antisankcionističku propagandu. Riječ je o kampanji stvaranja konsenzusa u Italiji zbog sankcija koje je nametala Liga naroda, a često je graničila i s bizarnim. Rat je, također, za posljedicu imao najmasovnije javne skupove fašizma, također u svrhu stvaranja konsenzusa. Kratko podpoglavlje analizira reakciju Katoličke Crkve na rat i česte kritike koje su joj bile upućivane. Nakon rata u Istočnu Afriku otišao je poveći broj radnika, uključujući i mnoge, najčešće dobrovoljne, iz Istre. Cjelina završava krajem talijanske okupacije Etiopije. Ona je okončana pobjedom snaga „Commonwealtha“ u svibnju 1941. godine, usred katastrofalnoga ratnog iskustva u Drugome svjetskom ratu.
Knjiga završava s pet priloga. Od toga je autor s talijanskoga i engleskoga jezika preveo četiri teksta i prvi put ih pružio hrvatskomu čitateljstvu: dva govora Benita Mussolinija izrečena na dvama javnim skupovima, govor Hailea Selassieja u Ženevi pri Ligi naroda i transkript suđenja Klementu Sergu za dezerterstvo pri Vojnome sudu u Mogadišu. Tu nalazimo i komentar Tone Peruška o kraju rata u listu „Istra“ i zanimljivu tabelu s ukupnim brojevima vojnika i radnika koji su iz Istre, Rijeke i Zadra poslani u Istočnu Afriku.
