Povijesni mitovi o velikim pobjedama, krunidbama, prvim kraljevima i postanku države prisutni su u udžbeniku povijesti gotovo svake nacije.
Svi žele znati odakle potječu, kako su se izgradili i zašto baš na tome prostoru. Te priče o postanku bitne su jer zaokružuju narod te nacije, daju im zajedničku priču, nešto što svi dijele i što ih ujedinjuje. U 19. i 20. stoljeću ti mitovi pogotovo su došli do izražaja dolaskom ideologija koje su tragale za upravo takvim pričama kako bi opravdali svoje političke stavove diskursom koji je išao njima u korist. Često su tada povjesničari polazili od zaključka pa se tek onda vraćali dokazima koji su podržavali njihove unaprijed zacrtane ideje. Jedan od takvih mitova izgrađen je na pravome povijesnom događaju, a to je bitka u Teutoburškoj šumi, kada je skupina germanskih plemena predvođena vojskovođom Arminijem porazila tri rimske legije, zaustavila njihov daljnji prodor i vratila rimsku vojsku do Rajne. Bitka je kasnije iskorištena kao trenutak u kojemu je osnovana njemačka nacija, a njezin mitski status kasnije je prigrlila i nacistička ideologija koja je žudila za takvim misticizmom germanskih plemena.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. prosinca 2020.
