Imotska krajina, smještena iza planine Biokovo, čini središnji dio Zagore. Sa sjevera je omeđena granicom prema Hercegovini, odnosno planinom Zavelim, dok na istoku graniči s Vrgorskom, a na zapadu sa Sinjskom krajinom. Iako ovo područje za vrijeme Domovinskoga rata nije bilo izloženo izravnim ratnim djelovanjima, oko 4000 njezinih stanovnika stupilo je u redove hrvatskih obrambenih formacija.
Nadaleko je čuvena i poznata 3. bojna 4. gardijske brigade, popularni „Imotski sokolovi“, koji su ratovali od Zadra do Dubrovnika. Ipak, najveći broj Imoćana ratovao je u 115. brigadi Hrvatske vojske, poznatoj i jednostavno kao „Imotska brigada“. Iako poznata po svome djelovanju na Južnome bojištu, u široj javnosti poznati su samo pojedini dijelovi ratnoga puta ovo postrojbe, a u ovome radu pokušat ćemo dati cjelovitiji i jasniji prikaz doprinosa ove brigade u Domovinskome ratu. Kao i većina ostalih brigada, 115. svoje korijene ima još u 1990. godini, kada otpočinju prve obrambene pripreme na području Imotske krajine.
Na prvim višestranačkim izborima vlast u Imotskome preuzela je stranka HDZ, a čin prenošenja vlasti prošao je bez ikakvih incidenata. No, već 23. svibnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) nelegalno izuzima oružje (oko 1700 komada) Teritorijalne obrane (TO) Imotski iz vojarne na Kamenmostu kod Imotskoga i odvozi ga u vojarnu u Sinju, čime Imotska krajina ostaje bez sredstava za obranu, odnosno jedina naoružana sila ostaju policajci. Ovakvo ponašanje JNA-a izazvalo je s jedne strane opravdan strah, a s druge strane želju za obranom. Situacija je dodatno zakomplicirana izbijanjem „balvan-revolucije“, tj. pobunom srpskoga stanovništva u kolovozu 1990. godine oko Knina i Sinja. Iako je Imotski imao nemali broj srpskoga pučanstva, većinom u Kamenmostu i Glavini Donjoj (iz potonjega sela je i tadašnji savezni ministar obrane, general Veljko Kadijević), sama pobuna nije aktivno zahvatila srpsku manjinu u Imotskome (vjerojatno zbog fizičke odijeljenosti od ostatka tzv. „Krajine“), ali nepovjerenje se nepovratno uvuklo u svakodnevni život ljudi, posebno zato što su neki pojedinci održavali veze s pobunjenicima iz Knina.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. listopada 2019.
