Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske postalo je članicom Europske unije, tadašnje Europske ekonomske zajednice (EEZ) 1973. godine. U lipnju 2016. završilo je četrdesettrogodišnje razdoblje ambivalentnog britanskog djelovanja u EU-u.
Euroskeptična Britanija, u kojoj je taj pojam skovan sredinom 1980-ih, s dominantnom dugotrajnom političkom i društvenom diskurzivnom orijentacijom i praskom - „malo Europe, ali ne previše – referendumskom potvrdom (51,89 %) donijela je odluku o napuštanju EU-a. Britanski ekonomist Andrew Schonfield u knjizi znamenitog naslova Europe: Journey to an Unknown Destination (1973.) očito je ulazak Britanije u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu proročanski označio kao „izlet na nepoznatu destinaciju“. I ne samo ulazak. Kako svjedoči suvremena politička praksa, očito je i izlazak Britanije iz EU „izlet u nepoznato“. Brexit nisu samo mukotrpni diplomatski pregovori o izlasku iz EU-a s neizvjesnim strateškim implikacijama, već svakako i „novi put Britanije“.
Uostalom, bivši britanski ministar i jedan od unionističkih sjevernoirskih lidera Enoch Powell prigodom priključenja Britanije EEZ-u kazao je da Britanija kao država koja je postojala do tada više ne postoji. Utemeljeno je stoga postaviti pitanje, postoji li britanska država kao ona do referenduma 23. lipnja 2016. godine? Uostalom, raniji laburistički premijer Tony Blair svojedobno je kazao da države izvan EU-a manje vrijede. Članstvo u EU-u i Brexit destabilizirali su političku scenu i podijelili britansko društvo. Brexit i njegovi učinci itekako prelaze britanske granice. Ozbiljne strateške političke i sigurnosne posljedice neminovne su za EU, ali i euroatlantske okvire.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. rujna 2019.
