IZ NOVOG BROJA

Zašto je Turska bila neutralna tijekom Drugoga svjetskog rata

Wikimedia Commons
10.02.2023.
u 08:57

Turska je do travnja 1944. imala hladan odnos s Njemačkom i nije odustajala od neutralnosti ni na sva traženja Saveznika

Desetog rujna 1922. godine, turske snage pod vodstvom generala Mustafe Kemala, umarširale su u Izmir, natjeravši grčku vojsku u bijeg.

General je tijekom svog boravka odlučio svratiti u elitni hotel Kramer, prilikom čega je naručio čašu rakije. Konobara je upitao da li je grčki kralj Konstantin tijekom boravka u Izmiru naručio čašu tog pića. Konobar mu je odgovorio da nije. Mustafa Kemal je dobacio: „Ako je tako, zašto je uopće zauzimao Izmir.“ Grčka vojna avantura u Maloj Aziji rezultirala je s 23000 mrtvih te 50000 ranjenih vojnika, što je bio najteži vojni poraz u modernoj grčkoj povijesti (izuzevši Drugi svjetski rat). Udruženi saveznički poraz s jedne, kao i turska pobjeda s druge strane, omogućila je stvaranje moderne i sekularne Turske nastale na ruševinama poraženog Osmanskog Carstva.

Naime, Turski rat za neovisnost izbio je 1919. godine pod vodstvom Mustafe Kemala i drugih osmanskih časnika, čija je vojska u sastavu Središnjih sila doživjela poraz u Prvom svjetskom ratu. U stvarnosti, to je bila borba protiv stranih okupatora na preostalim područjima sultanata, nakon potpisivanja ponižavajućeg primirja u Mudrosu, koje je rezultiralo okupacijom Istanbula i podjelom Osmanskog Carstva. Rat je završio turskom pobjedom tri godine kasnije. Ali, trijumf nije bio isključivo ograničen na okončanje strane okupacije, već je uključivao i unutarnju borbu između Velikog narodnog vijeća i vodstva otpora s jedne strane te onih koji su ostali lojalni „istanbulskoj vladi“ pod hegemonijom okupatora. „Gospodo! Sutra ćemo proglasiti republiku“, izrekao je Mustafa Kemal na večeri uoči 29. listopada 1923. godine. Na sjednici parlamenta sljedećeg dana, izglasano je postojanje republike, s Mustafom Kemalom Atatürkom na čelu. Nova, sekularna država (bila) je u potpunoj suprotnosti s reliktima tradicionalnog islamizma , u kojoj su zakonodavci udarili temelj novim socijalnim i kulturnim reformama, koju su Tursku usmjerili u moderno zapadno političko društvo.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju VP-a koji je u prodaji od 5. veljače 2022.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije