Naslovnica

Operacija Maslenica

Prije dvadeset i osam godina započela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske koja je uz to predstavljala i svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskoga rata
22. siječnja 2021. u 09:03 0 komentara 1060 prikaza
Foto: Petar Škorić

Operacija Maslenica pripremljena je u potpunoj tajnosti, a glavne ciljeve operacije postrojbe HV-a i policije ostvarile su za svega 72 sata, oslobodivši 92 četvorna kilometra hrvatskoga teritorija, što je omogućilo ponovno cestovno povezivanje Dalmacije s kopnenom Hrvatskom.

DRUGI DIO Uspostava zračnoga mosta u Pleternici

Prije dvadeset i osam godina, 22. siječnja 1993., započela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a, operacija Masl nica, koja je uz to predstavljala i svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskoga rata. Operacija Maslenica ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povijesti po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskomu narodu vratila je ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja. Značenje ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da smo demantirali nego smo čitavu međunarodnu javnost uvjerili u potpunu spremnost hrvatskoga čovjeka i njegovih oružanih snaga da i u gotovo nemogućim uvjetima obrani tisućljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

Vojno-politička situacija prije operacije Maslenica

Neprijatelj je u svojim nakanama komadanja Hrvatske 1991. godine gotovo uspio, i to upravo na području Novskoga ždrila, gdje je u početnim silovitim napadima komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela, ugrozivši čitavo Hrvatsko primorje. Time je zapriječio prometnu i gospodarsku povezanost između sjevera i juga Hrvatske, a čitav se promet otežano odvijao preko otoka Paga, gdje je zbog nevremena često bio u prekidu trajektni promet. Hrvatski puk u Dalmaciji, ali i onaj u susjednoj Herceg-Bosni, kojemu se u to vrijeme jedino tim putem mogla dostavljati pomoć, bio je doveden u gotovo nemoguću situaciju. Crta bojišnice uoči operacije bila je uspostavljena na samome ulazu u grad Zadar (Dračevac – Križ, Sokin i Bili Brig) koji je svakodnevno bio izložen napadima neprijateljskoga topništva. Prije operacije Hrvatska je nastojala brojnim pregovorima, potpisanim sporazumima i primirjima s pobunjenim Srbima potaknuti dogovorno rješavanje svih pitanja, no nije naišla na razumijevanje pobunjenih Srba koji su sve dogovoreno izigravali. Ne samo da nisu bili spremni za postizanje mirnoga rješenja nego su upravo u to vrijeme nastavili s ubojstvima, maltretiranjem i protjerivanjem preostalih Hrvata iz zadarskoga zaleđa pljačkajući njihovu imovinu i paleći kuće. U tome ih nisu ni pokušavale spriječiti međunarodne snage UNPROFOR-a, pristigle osam mjeseci ranije, koje su prema Vanceovu planu trebale pružiti sigurnost i zaštitu preostalim Hrvatima u UNPA zonama, osigurati prekid vatre, povratak prognanika i tzv. „ružičastih zona“ pod hrvatsku vlast.

Neposredno prije početka same operacije neprijatelj se na svim položajima u sjevernoj Dalmaciji ojačava, utvrđuje, dovozi streljivo i pogonsko gorivo, te provodi djelomičnu mobilizaciju. Bitno pojačava ljudstvo na svim smjerovima te na taj način jasno daje do znanja da se ne odriče ideje o stvaranju Velike Srbije na potezu Virovitica – Karlovac – Karlobag. Dva mjeseca ranije hrvatski i bosanski Srbi u Prijedoru potpisuju Deklaraciju o suradnji koja teži ujedinjenju „svih srpskih zemalja“.

PRVI DIO Zračni most - Pleternica

Glavni cilj: povezivanje sjeverne i južne Hrvatske

Uvidjevši da kršenju sporazuma nema kraja te da pobunjeni Srbi čine sve kako bi izigrali Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a i procjenjujući inertnost te neučinkovitost snaga UNPROFOR-a, hrvatsko državno vodstvo, predvođeno dr. Franjom Tuđmanom, početkom siječnja 1993. godine donosi odluku o provedbi antiterorističke akcije ograničenoga dometa i cilja sa svrhom ponovnoga cestovnog povezivanja sjeverne i južne Hrvatske, koja je u svakome pogledu trpjela zbog prometne izoliranosti. Zadatak oružanih snaga bio je osloboditi zadarsko zaleđe i grad Zadar od neposrednoga neprijateljskog djelovanja, odbaciti neprijatelja od hrvatske obale, presjeći osnovne putne smjerove Gračac – Obrovac i Benkovac – Knin te osloboditi komunikaciju Zadar – Maslenica – Karlobag radi ponovnoga povezivanja sjevera i juga Hrvatske, trebalo je osloboditi zračnu luku Zemunik, te zauzeti ključne objekte na Velebitu koji će služiti kao oslonac izvođenju aktivne obrane i daljnjim napadnim djelovanjima. Po dobivanju zadatka za pripremu i izvedbu operacije Maslenica, načelnik GS-a OSRH-a general Janko Bobetko osobno vrši obilazak dijela postrojbi i zapovjedništava HV-a izviđajući prostor na Velebitu na kojemu su bile raspoređene specijalne postrojbe MUP-a RH.

Izdaje zapovijedi za poduzimanje mjera popune postrojbi, izviđanje prostora pod nadzorom neprijatelja, pripremu te pregrupiranje i dovođenje dijela snaga s drugih bojišnica na zadarsko područje. Hrvatska vojska s nestrpljenjem je dočekala taj trenutak. S iznimno visokom razinom odlučnosti i pripremljenosti, inicijativom pojedinaca i postrojbi krenula je u oslobađanje Domovine. Cijela operacija pripremljena je u potpunoj tajnosti, a u tu svrhu neposredno prije napada isključeni su svi telefoni na zadarskome području. Stoga je napad vojno-redarstvenih snaga zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja. Započeo je snažnom topničkom pripremom 22. siječnja 1993. u 7:05 i trajao je 10-ak minuta.

Smjerovi napada Oružanih snaga Republike Hrvatske

Napad su započele postrojbe raspoređene na težišnim smjerovima napada: 1. Podgradina – Paljuv – Pridraga – Bruška 2. Rovanjska – Jasenice – Obrovac 3. Libinje – Bukva – Tulove grede – Bobija (snage MUP-a) 4. Suhovare – Veljane.

Postrojbe u aktivnoj obrani prešle su u napad na taktičkim smjerovima: 1. Briševo – Murvica – Smoković 2. Stara karaula – Musapstan – Crno 3. Sv. Martin – Babindub – zrakoplovna baza Zemunik 4. Prkos – Škabrnja – Ražovljeva glava Postrojbe HV-a napale su istodobno u više smjerova potiskujući neprijateljske snage prema Zemuniku, prometnicom Zadar – Maslenica prema Benkovcu, uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema Obrovcu, ovladavajući dominantnim visovima na Velebitu.

IZ NOVOG BROJA Donacija Kliškić u Muzeju Domovinskoga rata u Splitu

Glavni ciljevi ostvareni već za 72 sata

Prvoga dana operacije oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić, a sljedećih dana Babindub, zračna luka Zemunik, Crno, Murvica, Smoković, Paljuv, dijelovi Škabrnje i Podgradine, a strateški iznimno važno bilo je preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Maloga Alana na Velebitu odakle su hrvatske snage mogle kontrolirati Obrovac i Gračac. Prvoga dana operacije pobunjeni Srbi pokušavali su spriječiti paniku u svojim redovima pa su putem kninskoga radija emitirali smirujuće poruke praćene borbenim pjesmama i ratnim pokličima. Već drugoga dana operacije, 23. siječnja, kninska radijska postaja više nije mogla prikriti poruke zapomaganja zbog pretrpljenih neuspjeha, a pokušavajući smanjiti paniku, Milan Martić je izjavio: „Apeliram na svijest i savjest srpskog naroda krajine da više ne podliježe ustaškoj propagandi, jer se ne smije ponoviti jučerašnja situacija kada nam je iz Krajine pobjeglo 10 000 ljudi.“

Glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, no zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji Hrvatskoj sankcijama 25. siječnja zaustavljeno je napredovanje OSRH-a nadomak Obrovca i Benkovca. To su srpske snage iskoristile da se priberu, dovuku pojačanja i izvedu protunapad, pa su snažnije borbe za dostignute crte potrajale još dva-tri dana. Zapovjednik operacije general Janko Bobetko o tome kaže: „Operaciju smo izveli u dvije etape, dok treća etapa nije realizirana zbog intervencije iz svijeta, pa čak i ozbiljnih prijetnji… Početni odnos snaga, s kojim smo krenuli u prvu etapu, bio je otprilike po tri i pol tisuće ljudi na objema stranama. U drugoj etapi operacije neprijateljske snage narasle su na gotovo osam tisuća ljudi… Naše su snage na širokoj fronti u tom trenutku bile neukopane i neorganizirane za obranu. To je bio najopasniji trenutak operacije. Po odnosu snaga mogli su nas razbiti, ući u Zadar i pretvoriti operaciju Maslenica od velike hrvatske pobjede u veliki hrvatski poraz.“ Naime, srpskim snagama došla je pomoć iz Srbije, zatim snage kapetana Dragana, Arkanovci i drugi dobrovoljci, jurišna brigada Vojvoda Vuk, te dijelovi vojnih postrojbi iz BiH kojima je zapovijedao general Ratko Mladić. Njihov napad je odbijen uvođenjem svježih snaga Hrvatske vojske, od kojih je jedan dio helikopterskim desantom prebačen iz Slavonije i uveden izravno u borbu.

Dostignuta crta bojišnice nakon izvedbe operacije Maslenica:

Sv. Rok – Šilovići – Vučja draga – M. Bobija tt 520 – Pariževačka glava – kanjonom Zrmanje – Narandžići – Baturi – Sv. Martin – Barabe – Buterini – Mađorija – Pozderi – Kašić – tt 145 – Drage – Vlaka tt 95 – Brdine – Gradina – D. Zemunik – Jabuka tt 90 – Ražovljeva glava tt 165 – Mastelje – M. Blato… Potpuno neplanirano, odmah nakon operacije Maslenica, na sinjskoj bojišnici provedena je oslobodilačka akcija HV-a na brani Peruća, čime je konačno otklonjena prijetnja srpske vojske koja je rušenjem brane na Perućkome jezeru planirala izazvati katastrofu nesagledivih razmjera za čitav cetinski kraj.

IZ "VOJNOPOVIJESNOG VREMEPLOVA" Operacija Strijela (Papuk)

Borbe za obranu dostignutih položaja nakon operacije Maslenica

Nakon provedbe operacije postrojbe HV-a imale su vrlo zahtjevan zadatak nadziranja i obrane dostignute crte dodira koja je svakodnevno izložena snažnim neprijateljskim oružanim provokacijama kojima su pokušavali povratiti izgubljena područja. Glavne aktivnosti neprijatelja bile su konsolidiranje vlastitih snaga i sprečavanje mogućega daljnjeg djelovanja hrvatskih snaga. Neprijatelj je reorganizirao svoje snage, a nakon izvlačenja oklopnih i topničkih sredstava iz skladišta pod nadzorom snaga UNPROFOR-a planirao je prijeći u protunapad. S manjim izvidničko-diverzantskim skupinama te iznenadnim topničkim djelovanjima neprijatelj pokušava destabilizirati hrvatske snage u obrani nastojeći onemogućiti grupiranja i moguća napadna djelovanja. U znak odmazde zbog pretrpljenih poraza neprijateljske snage početkom veljače 1993. godine vrše silovite topničke napade po postrojbama HV-a i naseljima u zadarskome zaleđu. Bezuspješno pokušavajući izvršiti protunapad, 2. veljače prema Zadru su uputili željeznički vagon pun eksploziva u nakani razaranja grada, koji je srećom eksplodirao pred tunelom u mjestu Debeljak. Sredinom veljače tzv. SVK postigao je najveći broj vojnih obveznika ikad dostignut, ukupno 71 409 pripadnika, dok je brojno stanje dalmatinskoga zbora iznosilo gotovo 28 000 pripadnika.

Pored dinamičnih aktivnosti na crti bojišnice Hrvatska vojska u tome razdoblju provodi ustrojavanje i preustrojavanje postrojbi, izobrazbu pripadnika, te poseban značaj daje organiziranju samostalnih topničkih i protuoklopnih postrojbi veličine bojne/ divizijuna. U svrhu organiziranja što jednostavnijega sustava vođenja i zapovijedanja postrojbama HV-a ustrojavaju se Operativne skupine.

Prvi put angažirane sve grane oružanih snaga

U operaciji Maslenica prvi put su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjega Zbornog područja Split (4. gardijska brigada iz Splita, Taktička skupina 112 sastavljena od pripadnika istoimene 112. brigade Zadar i pripadnika domobranske bojne Obrovac, Borbena skupina 113 s pripadnicima istoimene 113. brigade Šibenik i drugih pridodanih snaga, 126. brigada Sinj, 7. domobranska pukovnija iz Zadra, domobranske bojne Benkovac i Biograd, 40. inženjerijska bojna iz Splita, 72. bojna Vojne policije, 264. izvidničko-diverzantska satnija te Satnija taktičkih snajperista i Topničkoraketna skupina Zbornoga područja Split), zatim postrojbe Specijalne policije MUP-a, dijelovi 9., 3., 2. i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektronskoga djelovanja Split, zatim snage HRM-a (MOMP Ugljan, satnija 53. bMDP, Odred kopneno-pomorskih diverzanata, brodovi RTOP-21, TB-51, DJČ105 i 106 te DTM-219) i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Poginuli hrvatski branitelji

Tijekom službenoga trajanja operacije Maslenica od 22. do 25. siječnja 1993. poginulo je 13 hrvatskih branitelja. U sljedeća dva dana intenzivnih borbi s neprijateljem, koji je pokušavao vratiti izgubljena područja, 26. i 27. siječnja poginulo je još šest hrvatskih branitelja.

U snažim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima neprijatelja, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenica i bili učestali sve do svibnja 1993. godine, do 31. ožujka 1993. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127. Procjenjuje su da su srpske snage imale gubitke od 490 poginulih pripadnika.

IZ NOVOG BROJA Škot Martin - ratni i poratni vojnički put Martina Cruickshanka

Operacija Maslenica – potvrdila odlučnost za oslobađanje okupiranih područja

U svega nekoliko dana Hrvatska vojska u cijelosti je uspješno izvršila planirani zadatak razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Operacijom Maslenica potvrdila se i dokazala hrvatska spremnost, odlučnost i potrebit stupanj organiziranosti oružanih snaga za oslobođenje privremeno okupiranih područja vojničkim putem. Kroz sljedećih nekoliko mjeseci izgrađen je pontonski most na Novskome ždrilu koji je 18. srpnja 1993. pušten u promet, čime su ponovno kopneno povezane sjeverna i južna Hrvatska, a kojim se prometovalo do izgradnje novoga Masleničkog mosta koji je završen 1997. godine. Operacija Maslenica pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci donijela je niz iskustava koja su joj uvelike pripomogla u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi, što se očitovalo u kasnijim bitkama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja.

Tekst je prvotno objavljen u tiskanom izdanju časopisa u veljači 2020.

IZ NOVOG BROJA Muzej Domovinskoga rata u Splitu IZ NOVOG BROJA Škot Martin - časnik britanske vojske kao strani dobrovoljac u obrani Hrvatske OPERACIJA MILJEVCI - Treći dio Završetak operacije "Miljevci"
 
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.