Naslovnica

Započela opsada Carigrada

Sredinom 15. stoljeća Bizant već odavno nije bilo velesila istočnog Mediterana: nekoć veliki imperij ostao je sveden na Carigrad i područje oko grada, u potpunosti okružen moćnim Osmanskim Carstvom.
02. lipnja 2018. u 07:40 0 komentara 1452 prikaza
Foto: Wikimedia Commons

Nakon deset stoljeća ratova, diplomatskih i političkih intriga, poraza i pobjeda, 6. travnja 1453. započeo je događaj koji će okončati dugovječno Bizantsko Carstvo i šokirati Europu – turska opsada Carigrada.

HRVATSKA POVIJEST Petar Svačić borio se i protiv Hrvata

Sredinom 15. stoljeća Bizant već odavno nije bilo velesila istočnog Mediterana: nekoć veliki imperij ostao je sveden na Carigrad i područje oko grada, u potpunosti okružen moćnim Osmanskim Carstvom. No i takav je Bizant bio trn u turskome oku kao važan simbol imperijalne moći i kršćanske vjere te ga je sultan Murad II. 1422. godine bezuspješno pokušao zauzeti.

Turcima su želje ostale neostvarene još 30-ak godina, no situacija se promijenila kada je na vlast 1451. godine došao Muradov sin Mehmed II.: ambiciozni je mladi sultan želio nadmašiti uspjehe svoga oca pa je dvije godine kasnije započeo ogromnu vojnu operaciju koja će mu u konačnici donijeti reputaciju velikoga i moćnoga vladara. Carigrad je kroz povijest već preživio brojne opsade zahvaljujući svojim moćnim bedemima, ali te 1453. godine nedostajalo mu je ljudstva jer je grad branilo svega 8000 ljudi pod zapovjedništvom bizantskog cara Konstantina XI., kojima se pridružilo nešto kršćanskih dragovoljaca iz svih krajeva Europe. Mehmedova je moćna sila, pak, brojila 75.000 do 100.000 vojnika, uz potporu turskog brodovlja. Prije nego što je započeo s opsadom sultan je obavio temeljite pripreme, osiguravši svu potrebnu logistiku i izgradivši tvrđavu na Bosporu, kojom je odsjekao grad od pomoći koja je mogla doći brodovima iz Crnog mora. Prvi su turski napadi završili s ogromnim gubicima po napadače, no njihov se intenzitet povećavao sve do kobnog 29. svibnja, kada turske snage pokreću simultani morski i kopneni napad i uspijevaju probiti gradsku obranu, masakriravši pritom većinu stanovništva. Mehmed je svojim vojnicima dopustio tri dana pljačke, nakon čega je na bijelom konju ujahao u grad, došavši do slavne gradske katedrale Hagia Sophia, koja je u čast turske pobjede pretvorena u džamiju. Pad Carigrada bio je velik udarac za kršćanski svijet. Papa Nikola V. odmah je pozvao na križarski pohod koji bi oslobodio grad, no njegove su želje ostale neuslišane s obzirom da ozbiljnijega vojnog odgovora od strane kršćanske Europe nikad nije došlo. Dodavši svom kraljevskom imenu pridjev „Osvajač“, Mehmed je proglasio grad svojom novom prijestolnicom, a svoje carstvo nasljednikom Rimskoga Carstva.

Tekst je prvotno objavljen u tiskanom izdanju časopisa u travnju 2018.

Rat BIZANT U RATU Pad jednoga Carstva Bizant u ratu BIZANT U RATU Rat i mir rat Bliski istok: vječno žarište (17) BIZANT U RATU - Organiziranje rata
 
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.